Potrošnja fosilnih goriva smanjit će se u sljedećem razdoblju jer je riječ o zelenoj transformaciji elektromobilnosti, rekao je Florin Spătaru, državni savjetnik u Uredu premijera.
Pumpa za napajanje benzinomFoto: AGERPRES
“3-4 rafinerije koje imamo imat će proizvodnju, sve manju proizvodnju. Što ćemo morati učiniti? Morat ćemo koristiti te sirovine iz rafinerija od prerade nafte do petrokemije, u preradi. Zašto? Na razini osnovnih sirovina imamo uvoz od 3,5 milijardi dolara u proizvodima koje bismo mogli napraviti iz ove petrokemijske prerade”, rekao je na konferenciji koju je organizirao News.ro.
Ela je rekla da je Vlada vidjela pad industrijske proizvodnje od 7,1% u 2023.
“Ne vidimo to samo u Rumunjskoj, nego posvuda u Europi. Europa nije uspjela smisliti komercijalne mjere za zaustavljanje priljeva iz drugih zemalja, u druga područja”, rekao je Spataru.
Prema njegovim izjavama, Europa se u razdoblju 2025.-2029. mora usredotočiti na održavanje industrijske proizvodnje.
“Počeli smo se fokusirati na industrijsku proizvodnju. Počinjemo ulagati u proizvodnu industriju. Znate li koliko koštaju neke od obveza koje smo preuzeli dekarbonizacijom? 300 milijardi dolara. To je trošak koji Rumunjska mora platiti. Na javnoj razini trebali bismo izdvojiti 100 milijardi dolara do 2050. godine”, naveo je predstavnik Ureda premijera.
Naveo je i kako europska ili nacionalna sredstva moraju biti usmjerena na industrijsku tranziciju: digitalizaciju i zelenu tranziciju.
“Napravit ćemo Green Deal industrijski plan. Ako pogledamo deficit trgovinske bilance, vidjet ćemo da nam je kemijska industrija na prvom mjestu. Posljednjih 30 godina pokušavamo dokinuti kemijsku industriju. Inflaciju uvozimo iz industrijskih proizvoda koje donosimo u Rumunjsku”, istaknuo je također.
Sa svoje strane, Marcel Boloș, ministar financija, rekao je da industrijska proizvodnja stvara brige i brige na razini Vlade.
“U perspektivi imamo niz mjera da pad industrijske proizvodnje ne zabilježi nazadovanje, da usporimo tempo pada. Dugoročno gledano, mjere vezane uz potporu industrijskoj proizvodnji trebale bi uroditi plodom”, navodi Boloș.
Prema njegovim izjavama, mjere koje Vlada zacrtava za potporu poslovnom okruženju moraju dugoročno uroditi plodom.
“Morat ćemo biti oprezni s načinom na koji apsorbiramo europska sredstva, a posebno da završimo naše velike infrastrukturne projekte. Ako još imamo proračunski deficit i još uvijek vučemo sve konce jer nas Europska komisija šturi i prati taj pokazatelj, barem bi iz tog deficita trebale financirati investicije”, rekao je ministar financija.
Kazao je da su vlasti pazile da iznos deficita bude ispod iznosa proračuna namijenjenog investicijama.
“Govorio sam ministru investicija i europskih projekata, kada sam govorio o 7-godišnjoj perspektivi da imamo finu korekciju deficita, da je to razdoblje u kojem ostavljamo prostora za investicije i modernizaciju. Zamislimo kakva će biti Rumunjska 2026. ili 2029. kada će kohezijska politika morati potrošiti i privući svoj novac”, pokazao je i Bolos.
Također se navodi da nije bilo ugodno poštovati obveze prema EK.
“Opredjeljenje je bilo da završimo s 5,5 posto BDP-a. Bilo je važno ne pritisnuti gumb za gas (za smanjenje deficita). Važno je da proračun izdvojen za investicije daje novu perspektivu gospodarskog razvoja”, izjavio je također Marcel Boloș.
