KIJEV, Ukrajina — Ukrajinski ministar vanjskih poslova udvostručio je u petak potez vlade da pojača borbene snage ukidanjem konzularnih usluga muškarcima u regrutnoj dobi izvan zemlje, rekavši da je to pitanje “pravde”.
Ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je da će se tom politikom osigurati pošten tretman muškaraca u Ukrajini i onih koji su otišli.
“Radi se o pravdi – pravdi u odnosu između ukrajinskih muškaraca u inozemstvu i ukrajinskih muškaraca unutar Ukrajine”, rekao je.
Ukrajina je ovaj tjedan osigurala prijeko potreban paket vojne pomoći od SAD-a nakon mjeseci prepirki u Kongresu. Ali osim oružja, Ukrajina treba i trupe. Deseci tisuća ukrajinskih vojnika ubijeni su ili ranjeni u više od dvije godine borbi. Rusija je također pretrpjela teške gubitke, ali ima mnogo više vojnih obveznika koje može baciti u borbu.
Ranije ovog mjeseca Ukrajina je snizila dobnu granicu za regrutaciju sa 27 na 25 godina u nastojanju da poveća brojnost svoje vojske.
Najnovija vladina odluka znači da muškarci od 18 do 60 godina ne mogu obnoviti svoje putovnice osim ako se ne vrate u Ukrajinu. Neki oporbeni političari i aktivisti za ljudska prava kritizirali su taj potez, rekavši da bi mogao lišiti Ukrajince pristupa uslugama i beneficijama u drugim zemljama, te da bi mogao imati negativan učinak navodeći muškarce da traže status izbjeglice negdje drugdje.
Kuleba je taj argument kratko odbacio, primijetivši da su Ukrajinci koji bježe od rata bolje tretirani u zemljama domaćinima nego izbjeglice iz mnogih drugih dijelova svijeta.
“Oni duguju sve što sada imaju u ovim zemljama toj činjenici, svom ukrajinskom državljanstvu”, rekao je Kuleba na konferenciji za novinare zajedno sa svojim latvijskim kolegom Baibom Bražeom. ”I ovi ljudi to ne bi smjeli zaboraviti kada tvrde da im država Ukrajina nešto duguje. Ne trebaju zaboraviti da državi Ukrajini duguju mnogo više.”
Najavu o putovnicama pozdravili su mnogi ljudi u Ukrajini koji se slažu s Kulebinim argumentom o pravednosti.
“Zašto bi se neki morali boriti dok drugi bježe i skrivaju se u inozemstvu?” rekla je djelatnica banke Yuliia Lystopad u Kijevu.
Iako je Ukrajina odbila sveobuhvatnu rusku invaziju u tjednima nakon što je predsjednik Vladimir Putin poslao trupe u veljači 2022., snage Moskve okupirale su oko petinu teritorija Ukrajine i napadaju cijelu zemlju dronovima, bombama i projektilima.
Na prvoj crti bojišnice u istočnoj i južnoj Ukrajini, Rusija polako preuzima kontrolu od brojčano nadjačanih i naoružanih trupa.
Vojnik koji je naveo samo svoje ime, Oleh, iz sigurnosnih razloga, rekao je da je dovođenje više trupa na teren ključno.
“Netko se mora boriti”, rekao je. “Prva linija je sve bliža, a momaka je sve manje na fronti.
“Ali za sada stojimo i borimo se”, dodao je. “Svi dečki shvaćaju da će, ako oni (Rusi) prođu dalje, svima ovdje biti teško.”
Kuleba je rekao kako se nada da će zemlje u kojima žive raseljeni Ukrajinci dijeliti logiku i pristup ukrajinske vlade.
Poljska, dom stotinama tisuća raseljenih Ukrajinaca, pokazala je da je voljna pomoći da vojno sposobni muškarci odu kući. Ministarstvo obrane je u priopćenju reklo da je “Poljska spremna pomoći Ukrajini zbog potreba ukrajinske vojske”, te da će biti potrebni bilateralni razgovori kako bi se dogovorili dogovori.
Braže je rekao da Latvija podržava ciljeve ukrajinske vlade da osigura ljude koje treba, ali se nije obvezala na konkretne radnje. Rekla je da će latvijske vlasti “biti u dijalogu s našim ukrajinskim kolegama kako bi osigurali da će biti učinjeno sve što je potrebno”.
“Ukrajina se bori za sve nas”, rekla je. “To je i naša sigurnost.”
___
Pisci Associated Pressa Anton Shtuka iz Kijeva i Monika Scislowska iz Varšave doprinijeli su ovoj priči.
