Ulaganje | Objašnjenje: Fondovi koji ulažu u neuvrštene tvrtke i dalje su bolji od ulaganja na burzi

Napravio sam diplomski rad (Ulaganje u finsku industriju) bilans uspjeha Prema

Velik dio sredstava i dalje je ispred europskih mjerila i prinosa na burzi, procjenjuje Tesi.

Prema studiji, 75 posto finskih fondova privatnog kapitala osnovanih između 2009. i 2020. premašuje povrate ostvarene na kotiranom tržištu.

Najbolja četvrtina fondova proizvela je do 2,5 puta više od kotiranog tržišta.

U usporedbi, kapital pozvan i vraćen od strane fondova i nerealizirana vrijednost indeksiraju se na burzi na datume valute transakcija. Kao usporedni indeks korišten je OMX HG indeks ukupnog prinosa Helsinške burze, objašnjava Tesi metodu istraživanja.

Tesi je finska državna kapitalna investicijska tvrtka koja ulaže u fondove privatnog kapitala i izravno u rastuća poduzeća.

Osobito fondovi rizičnog kapitala koji ulažu u startupe pokazali su dobre rezultate. Finski fondovi osnovani između 2009. i 2015. postižu godišnji prinos od 20 posto. Više od polovice tih fondova rangirano je u kvartalu s najboljim povratom u usporedbi s europskim benchmarkovima, navodi Tesi.

U odnosu na prethodna istraživanja disperzija prinosa skupine fondova je sužena: prinosi fondova s ​​nižim prinosima su porasli.

U godinama Prinosi fondova rizičnog kapitala koji su započeli s radom 2016. – 2020. i dalje izgledaju skromno. Godišnja stopa povrata smanjena je s prošlogodišnjih 18 posto na 11 posto.

Vaš viši analitičar koji je sastavio izvješće Arttu Suominen veliki dio tih sredstava je još u fazi ulaganja, a do povećanja vrijednosti još nije došlo.

“Također, usporeno tržište spajanja i preuzimanja posebno utječe na povrate novijih fondova, budući da su izlasci iz kompanija usporeni”, procjenjuje Suominen u priopćenju za javnost.

Na one etabliranije godina 2023. nije donijela gotovo nikakve promjene u prinosima fondova za otkup i rast koji ulažu u rastuće tvrtke: godišnji postotak prinosa u starijim (2009. – 2015.) fondovima bio je 16 posto, au novijim 13 posto.

Istraživanje uključuje 42 finska fonda, od kojih su 22 bila fondovi za otkup i rast te 20 fondovi rizičnog kapitala. U studiji je 19 starijih (2009.–2015.) fondova i 23 novija (2016.–2020.) fonda.

Svi ti fondovi ukupno imaju približno 4,3 milijarde eura prikupljenih sredstava.

Rating
( No ratings yet )
Loading...
VRT