bolestan rad je uobičajen u Finskoj, a postoji nekoliko faktora koji objašnjavaju ovaj fenomen. Najčešći razlog leži u radnom pritisku i opterećenosti, kaže znanstvenica na Institutu za medicinu rada Jari Hakanen.
“To stvara začarani krug: ljudi rade i kad su bolesni kako bi izbalansirali teret koji je pred njima. U mnogim poslovima nitko drugi ne preuzima zadatke tijekom vlastite odsutnosti, pa oni samo čekaju, gomilaju se i stvaraju još veći pritisak nakon bolovanja.”
Prema Hakanenu, rad kada je bolestan ne znači uvijek loše radne uvjete, jer smislen rad i radna zajednica također povećavaju vjerojatnost rada kada je bolestan. U poticajnoj i dobroj radnoj zajednici osjetljivo preuzimamo veću odgovornost za vlastiti rad i radimo savjesnije. Hakanen ističe da dobra radna zajednica, s druge strane, također podržava zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika te time može smanjiti potrebu za bolovanjem.
Osim toga, jedan značajan razlog za rad kada je bolestan povezan je s osjećajem dužnosti i činjenicom da se uz svoj posao osoba brine i za tuđe poslove. Prema Hakanenu, to je uobičajeno, primjerice, u socijalnom i zdravstvenom sektoru zbog nedostatka osoblja. Cenzus za odlazak na bolovanje raste ako osoba misli da će drugi biti u nevolji.
Hakanen kaže da čak i vrlo stroga kontrola izostanka može uzrokovati upornost na poslu.
“To je vezano uz raspravu koja je u tijeku o tome hoće li prvi dan bolovanja biti neplaćen. Kratkoročno može smanjiti izostanke, ali povećava rad tijekom bolesti, za koji se zna da predviđa buduće izostanke zbog bolesti. Ako ljudi rade dok su bolesni, neće se oporaviti i veća je vjerojatnost da će ostati bolesni ili se razboljeti u budućnosti.”
U Vladinim planovima prvi dan bolovanja bit će neplaćen, osim ako drugačije nije dogovoreno uvjetima rada ili ugovorom o radu. Prema snimci Vladina programa, dan samoodgovornosti ne bi se primjenjivao na bolovanja od pet dana i duže, kao ni kada je nesposobnost za rad uzrokovana ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću.
bolestan Osim savjesnosti, pozadina rada može biti, primjerice, perfekcionizam ili razni strahovi, kaže organizacijska psihologinja Pekka Järvinen.
“Neki ljudi imaju veliku potrebu držati sve konce u svojim rukama. Žele biti kompetentni, uspješni i jaki.”
Prema Järvinenu, osoba se može bojati, na primjer, kako radna zajednica gleda na bolest – pogotovo ako se izostanci iz ovog ili onog razloga nakupljaju više. Neki bi mogli brinuti o učincima bolesti na napredovanje u karijeri.
Rad za vrijeme bolesti također može biti posljedica financijskih razloga. Na primjer, poduzetnik može imati vrlo visok prag za oboljevanje ako odsutnost zbog bolesti značajno utječe na njegovu egzistenciju.
Prema Järvinenu, priroda bolesti također može igrati ulogu. Konkretne tegobe, poput prijeloma noge ili posebno neugodne gripe, mogu se činiti prihvatljivijim razlozima za obolijevanje od, primjerice, iscrpljenosti.
„U sagorijevanju na poslu čovjek se mora suočiti s vlastitim ograničenjima i, da tako kažem, priznati svoju slabost: ne mogu više. To je jedan od ključnih razloga zašto toliko ljudi ustraje na poslu unatoč simptomima izgaranja.”
Prema Järvinenu, još jedan značajan razlog iza iscrpljenosti na poslu je to što se simptomi pojavljuju polako tijekom mjeseci ili čak godina. Čovjek kao da se navikne na svoje stanje. Isti se fenomen može odnositi i na, primjerice, depresiju.
