Burza danas: azijske dionice rastu nakon rekordnog rasta Wall Streeta

TOKIO — Azijske referentne vrijednosti bile su većinom više u četvrtak nakon što su američke dionice porasle do rekorda nakon najave Federalnih rezervi da očekuje smanjenje kamatnih stopa kasnije ove godine.

Japanski referentni indeks Nikkei 225 porastao je 1,6% na 40.676,77 nakon što je vlada izvijestila da je izvoz porastao za gotovo 8% u veljači u odnosu na godinu ranije, u trećem mjesecu zaredom rasta.

Isporuke automobila i električnih strojeva rastu, što pomaže smanjiti trgovinski deficit na otprilike polovicu onoga što je bio godinu dana ranije, na 379 milijardi jena (2,5 milijardi dolara).

Referentna vrijednost Hong Konga skočila je 1,8% na 16.836,46 dok je Shanghai Composite izgubio 0,2%, na 3.073,37, nakon što je kineska vlada najavila nove mjere za potporu gospodarstvu.

S. u SydneyuiP/ASX 200 dodao je 0,5% na 7.735,40. Južnokorejski Kospi skočio je 1,5% na 2729,64.

U srijedu je SiP 500 je skočio za 0,9% na 5.224,62, što je rekord svih vremena drugi dan zaredom. Već je porastao za 9,5% ove godine, malo bolje od prosjeka za cijelu godinu u posljednja dva desetljeća.

Dow Jones Industrial Average skočio je 1% na 39.512,13, a kompozitni Nasdaq skočio je 1,3% više na 16.369,41. Oba su također postigla rekorde.

Dio nervoze Wall Streeta koji je došao u dan isprao se nakon što je Fed objavio anketu o kreatorima svoje politike, koja je pokazala da medijan i dalje očekuje da će središnja banka tri puta smanjiti kamatne stope u 2024. To je isti broj koji su zacrtali u tri mjeseca ranije, a očekivanja za olakšanje koje bi takvo smanjenje pružilo veliki su razlog zašto su cijene američkih dionica postavile rekorde.

Strah na Wall Streetu bio je da bi Fed mogao smanjiti broj predviđenih rezova zbog niza nedavnih izvješća koja su pokazala da je inflacija i dalje veća od očekivane. Fed drži svoju glavnu kamatnu stopu na najvišoj razini od 2001. kako bi smanjio inflaciju. Visoke stope usporavaju cjelokupno gospodarstvo poskupljujući zaduživanje i smanjujući cijene ulaganja.

Predsjednik Fed-a Jerome Powell rekao je da je primijetio izvješća u posljednja dva mjeseca lošija od očekivanih, ali ona “zapravo nisu promijenila cjelokupnu priču, a to je inflacija koja se postupno spušta na ponekad neravnom putu prema 2%. Ta se priča nije promijenila.”

Powell je ponovno rekao da će Fed-ov sljedeći potez vjerojatno biti smanjenje negdje ove godine, ali da je potrebna dodatna potvrda da se inflacija kreće prema svom cilju od 2%.

Fed ima opasno malo prostora za pogreške. Prerano smanjenje stopa riskira ponovno ubrzanje inflacije, ali prekasno smanjenje moglo bi dovesti do rasprostranjenog gubitka radnih mjesta i recesije.

“Mislim da zapravo ne znamo je li ovo neravnina na cesti ili nešto više; morat ćemo saznati”, rekao je Powell o podacima o inflaciji za siječanj i veljaču. “U međuvremenu, gospodarstvo je snažno, tržište rada je snažno, inflacija je znatno pala i to nam daje mogućnost da pažljivo pristupimo ovom pitanju.”

Dužnosnici Feda poboljšali su svoje prognoze za rast američkog gospodarstva u ovoj godini, istovremeno naznačujući da bi referentnu stopu mogli zadržati višom u 2025. i 2026. nego što se ranije mislilo.

Na tržištu obveznica, prinosi riznice imali su mješovitu reakciju.

Dvogodišnji prinos trezora, koji pomno prati očekivanja o akciji Feda, u početku je skočio prije nego što je brzo odustao od dobitka. Na kraju se vratio na 4,61%, u odnosu na 4,69% kasno u utorak, jer su trgovci gradili oklade da će Federalne rezerve početi snižavati stope u lipnju.

Trgovci su već odustali od ranijih nada da će Fed početi rezati u ožujku. Zabrinjavajuće je da bi se, ako Fed predugo čeka ljeto, smanjenje stope moglo činiti politički motiviranim ako dođe neposredno prije američkih izbora zakazanih za studeni.

Prinos na 10-godišnje državne obveznice, koji također uzima u obzir dugoročniji gospodarski rast i inflaciju, isprva je pao nakon Fedove objave, ali se zatim okrenuo. Kasnije je iznosio 4,28%, što je pad u odnosu na 4,30% kasno u utorak.

U drugom trgovanju, referentna američka sirova nafta porasla je 42 centa na 81,69 dolara po barelu. Sirova nafta Brent, međunarodni standard, dodala je 50 centi na 86,45 dolara po barelu.

Američki dolar je skliznuo na 150,48 japanskih jena sa 151,26 jena. Euro je koštao 1,0937 dolara, u odnosu na 1,0921 dolara.

___

Doprinio je AP-ov poslovni pisac Stan Choe.

Rating
( No ratings yet )
Loading...
VRT