Obrambene snage planira opsežno istraživanje sposobnosti funkcioniranja pričuvnika, odnosno tjelesnog stanja i izvedbe. Kaže to posebni planer Odjela za obuku Glavnog stožera Kai Pihlainen.
Prema Pihlainenu, studija planirana za iduću godinu sada je u fazi pripreme.
Obrambene snage imaju za cilj već tijekom služenja vojnog roka osigurati da vježbanje ostane trajni način održavanja i razvoja fizičkog stanja i sposobnosti pričuvnika nakon povratka u zemlju.
Ponavljajuće vježbe značajno je porastao otkako je Rusija napala Ukrajinu. To je značilo da je još više pričuvnika dobilo zapovijed za osvježenje znanja. Naredbe su stigle i pričuvnicima u četrdesetima i pedesetima.
Prema obrambenim snagama, “ciljana razina fizičke izvedbe specifična za zadatak” može se odrediti za sve vojne zadaće. Nadamo se da će se ta razina u rezervatu moći samostalno održavati, primjerice uz pomoć besplatne aplikacije za pametne uređaje Marsmars.
Barem nisu sve vježbe osvježenja pričuve uključivale liječnički pregled ili provjeru tjelesne spremnosti. Ukoliko nije bilo moguće organizirati provjeru tjelesne spremnosti, tjelesna aktivnost i tjelesna spremnost pričuvnika ispitivana je upitnikom.
Prema Oružanim snagama, pričuvnici mogu sudjelovati u provjerama tjelesne spremnosti iu obuci dragovoljnog pričuvnog sastava. Provjere tjelesne spremnosti i tečajeve vojne obuke posebno organizira Nacionalna udruga za obrazovanje o obrani.
Kako navode iz Oružanih snaga, na svakoj vježbi osvježenja znanja radi se procjena treba li izvršiti zamjenu ljudstva ili poduzeti druge mjere zbog fizičkog stanja. Ako je fizičko stanje faktor utjecaja, onda se zadaće pričuve mogu mijenjati zbog toga.
Dakle, što reći o fizičkom stanju pričuvnika danas, prije velikih istraživanja iduće godine?
“Temeljem povratnih informacija s vježbi osvježenja, pričuvnici su uspjeli izvršiti postavljene zadaće na vježbama. Stoga se može procijeniti da stanje nije predstavljalo prepreku za obavljanje djelatnosti. Kondicija nije sustavno procijenjena detaljnije od ovoga u vježbama osvježenja”, kaže specijalist dizajner Pihlainen.
Prema Pihlainenu, polazište aktivnosti je da je vojnik fizički sposoban izvršavati zadaće koje su mu dodijeljene, bilo da se radi o ročniku, pričuvnom ili profesionalnom vojniku.
U velikim razmjerima tjelesna izvedba pričuvnika posljednji je put ispitana 2015. Prema Odjelu za obuku Glavnog stožera, glavni rezultati studije tada su pokazali da se prethodno uočeni negativni razvoj kondicije izdržljivosti preokrenuo između 2008. i 2015. godine.
Osim toga, tijekom 2003. i 2015. nisu primijećene razlike u sastavu tijela na gore.
Prema studiji iz 2015., trećina rezervista i dalje je imala višak kilograma, a dobra desetina pretila. Osim toga, više od polovice pričuvnika nije doseglo cilj minimalne izdržljivosti Oružanih snaga obrane.
S druge strane, oko polovice pričuvnika postiglo je barem dobar rezultat u mišićnoj kondiciji za gornji i srednji dio tijela, a dvije trećine za donje udove. Jedna trećina ispitanih rezervista bavila se vježbama u slobodno vrijeme, prema vlastitim procjenama, najmanje tri puta tjedno.
Slobodno vrijeme primjetan je pozitivan trend u tjelovježbi: udio onih koji vježbaju malo ili malo bio je manji, a broj onih koji vježbaju tri ili više puta tjedno bio je veći u 2015. u odnosu na prethodno istraživanje iz 2008.
Posada je u pričuvi do 50. godine. Časnici i dočasnici su u pričuvnom sastavu do 60. godine života.
