Od početka napadačkog rata na Rusiju u Njemačku je stiglo više od milijun izbjeglica, uglavnom izbjeglica iz Ukrajine. Većina dobiva novac od države, a integracija u tržište rada u Njemačkoj je na čekanju, za razliku od Poljske, Danske ili Velike Britanije. Poznavanje njemačkog jezika i priznavanje diploma dva su razloga. Ali ministar rada Hubertus Heil lansirao je koncept “Job Turbo”.
Izbjeglice iz UkrajineFoto: Daniel MIHAILESCU / AFP / Profimedia
Savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) najavio je cilj bržeg dovođenja ukrajinskih izbjeglica na rad u Njemačku. Koncept naziva “Job Turbo”, a na stranici je također detaljno opisan na engleskom i ukrajinskom jeziku Ministarstvo rada i migracija.
Između ostalog, agencije za zapošljavanje trebale bi češće dolaziti u kontakt s izbjeglicama. A Heil poziva tvrtke i tvrtke da zapošljavaju ljude, čak i ako imaju samo “osnovno znanje njemačkog jezika”.
“Njemački jezik, tvrdi jezik”
Ukrajinske izbjeglice ne podliježu nikakvoj zabrani zapošljavanja, ne moraju prolaziti kroz procedure azila i integrirane su u osnovnu sigurnost, prema Kodeksu socijalnog osiguranja II (građanska naknada).
Ali nedostatak mogućnosti za brigu o djeci, loše znanje njemačkog jezika ili traumatična iskustva tijekom bijega iz ratom razorene zemlje često sprječavaju trenutno zaposlenje.
Agencije i centri za zapošljavanje u Njemačkoj bave se integracijom izbjeglica na tržište rada. Problemi se javljaju kod priznavanja diploma i kvalifikacija, kao i kod dovoljnog znanja njemačkog jezika.
Prema Marielli Falkenhain s Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja, u Njemačkoj je poseban naglasak na usvajanju jezika. To je pristup koji ona sažima formulom “prvo nauči njemački, pa onda nađi posao”. Većina ljudi u Ukrajini slijedila je ovaj put.
“Logična posljedica je da učinci na tržištu rada postaju vidljivi puno kasnije”, kaže Falkenhain za njemački tisak. U usporedbi s drugim zemljama koje su se od početka oslanjale na brzu integraciju izbjeglica u radna mjesta, Njemačka je spora.
Krajem 2023. godine 20% izbjeglica iz Ukrajine imalo je posao u Njemačkoj, u usporedbi sa 65% u Poljskoj, 61% u Velikoj Britaniji i 46% u Danskoj, prema statistici objavljenoj u ožujku Tagesschau.deiz izvora OECD-a i Zavoda za zapošljavanje.
Sporo priznavanje inozemnih kvalifikacija
Prema iskustvima Nürnberške agencije za rad, priznavanje inozemnih kvalifikacija je sporo. “Nekolicina ukrajinskih prevoditelja prezaposlena je”, kaže Renata Häublein, glavna direktorica Agencije.
“Zapravo je zakonski rok za postupak priznavanja tri mjeseca”, objašnjava ona, ali njezino iskustvo govori da danas to može trajati i do šest, pa čak i sedam mjeseci, pogotovo u reguliranim profesijama.
Primjer: za rad kao farmaceut u Njemačkoj potrebno je znanje njemačkog jezika – kao i dodatne jezične vještine vezane uz radno mjesto. Kvalifikacije stečene u inozemstvu također moraju biti verificirane i priznate. U Bavarskoj je vlada Gornje Bavarske odgovorna za farmaceute. Za liječnike, Bavarsko državno liječničko društvo.
U Agenciji za zapošljavanje u gradu Nürnbergu trenutno postoji 350 dobro obučenih Ukrajinki koje pohađaju dodatne tečajeve jezika vezane uz posao kako bi se zaposlile u skladu sa svojom obukom.
Problem je u tome što je za priznavanje kvalifikacija potrebno vrijeme. A za to vrijeme prihodi od obavljenog rada, dovoljni za život, nadopunjuju se socijalnim naknadama, zdravstvenim osiguranjem i medicinskom njegom, pokrivaju se stanarina i troškovi grijanja.
Poljska motivacija
Dok Njemačka izdvaja puno socijalnog novca za integraciju ukrajinskih izbjeglica na tržište rada, Poljska primjenjuje drugačiju strategiju.
“Niska financijska potpora države jedan je od razloga zašto je stopa zaposlenosti Ukrajinaca u Poljskoj najveća u EU, 65 posto”, kaže za Tagesschau.de Łukasz Błaszczak s Poljskog ekonomskog instituta. “U usporedbi s Njemačkom, gdje je sada 20 posto, to je ogroman postotak. Moraju ići na posao.”
Stručnjak također napominje da su u velikim gradovima stanarine skočile u nebo, uglavnom zbog velike potražnje Ukrajinaca otkako je Rusija počela s napadom, a državne subvencije za izbjeglice ne bi bile dovoljne.
No Błaszczak vidi druge razloge za visoku stopu zaposlenosti Ukrajinaca u Poljskoj. Zemlja je izravni susjed Ukrajine i brzo se pomaknula prema integraciji. To je bilo moguće i zato što je jedan broj Ukrajinaca već prije rata našao posao u Poljskoj.
Ukrajinski radnici na poljskom tržištu rada jednostavno nisu bili ništa novo. “Ako dođete na mjesto gdje već imate kontakte koji vam mogu pružiti određenu razinu podrške, koji znaju kako stvari stoje, tada je lakše kretati se tržištem rada.”
Osim toga, jezična barijera je manja nego u Njemačkoj, ukrajinski i poljski su slični. “U studijama vidimo kakvu ulogu ima jezik. Među Ukrajincima koji govore poljski, 80% je zaposleno. Od onih koji ga ne govore, samo je 50%“, kaže Łukasz Błaszczak.
Osim toga, radnici su potrebni u mnogim sektorima. Za razliku od Njemačke, poljsko gospodarstvo raste iznad prosjeka EU. Očekivani rast BDP-a ove godine je 2,7%, u usporedbi sa samo 0,2% u Njemačkoj.
