Sovjetski tenkovi, ruski avioni, kineski torpedni bacači. Novi muzej nudi dosad neviđen uvid u vojne arhive albanske diktature, jedne od najzatvorenijih na svijetu, navodi AFP.
Albanija je izgradila 170 tisuća bunkeraFoto: Eniko Balogh | Dreamstime.com
Vojska ove zemlje, koja se sada nada ulasku u Europsku uniju, odlučila je otvoriti muzej u Berzhiteu, u predgrađu glavnog grada Tirane, kako bi otkrila sve svoje misterije, 30 godina nakon pada autokrate Envera Hoxhe.
Unutar zgrade, hod između sovjetskog oružja i kineskih projektila govori priču o tome kako je mala balkanska država, nekoć prozvana ‘Sjeverna Koreja Europe’, raskinula veze s Moskvom kako bi se udružila s Pekingom prije nego što se konačno pridružila NATO-u 2009.
Sve je ovdje svjedočanstvo turbulentne diplomacije pokojnog diktatora Envera Hoxhe, koji je bio u zavadi s cijelim svijetom – sa Zapadom, naravno, ali i s bivšom Jugoslavijom, SSSR-om i Kinom“, objašnjava Edmond Collaku, povjesničar i voditeljica muzejskih zbirki.
“To je javni prostor koji priča političku priču zemlje kroz povijest albanske vojske”, rekao je AFP-u ravnatelj muzeja Arben Skenderi, poznati umjetnik u Albaniji.
Tenkovi T-54, avioni Mig-15, sovjetski i kineski iz 1960-ih, rakete, torpedni bacači… Više od 80% naoružanja izloženog u muzeju pripada razdoblju komunističke diktature (1945.-1990.).
Tijekom tih godina, koje su Albaniju učinile jednom od najzatvorenijih zemalja na svijetu, režim je najmanje 20% svog proračuna izdvajao za obranu, kupnju oružja i utvrđivanje zemlje izgradnjom 170.000 bunkera.
Vojnička nacija
Godine 1955. Albanija se prvi put pridružila Varšavskom paktu, vojnom savezu koji je osmislio SSSR tijekom Hladnog rata kao protutežu Sjevernoatlantskom savezu (NATO).
Ali medeni mjesec s Moskvom ubrzo je zamijenjen savezništvom s Kinom, sve do nasilnog razvoda 1970-ih, Peking je u međuvremenu imao vremena isporučiti impresivne količine oružja.
“Komunistička Albanija bila je jedna od najmilitariziranijih zemalja u regiji u odnosu na svoju površinu i broj stanovnika… pod sloganom ‘cijeli narod mora biti narod vojnika’, 1980-ih Albanija je imala 61.000 aktivnih vojnika, 260.000 u pričuvi i više od 400.000 volontera – za populaciju od 3,5 milijuna“, objašnjava Collaku.
“Komunistička vojska imala je 1050 tenkova, 240 ruskih i kineskih zrakoplova i helikoptera, četiri podmornice, više od 200 tisuća komada automatskog oružja, oko 400 tisuća pušaka i isto toliko pištolja, najmanje 25 tisuća strojnica, minobacača raznih kalibara i 1,6 milijardi patrona za malo oružje. Fejzo Nebiaj, bivši vojni dužnosnik, rekao je za AFP.
Da bi pokazala svoju snagu, Albanija je u to vrijeme razvila i vlastitu vojnu industriju: puške, mine i streljivo “Made in Albania” imaju svoje mjesto u muzeju, pod ledenim svjetlima paviljona Hladnog rata, grijani sjećanjima nekolicine posjetitelji.
“Ovo oružje je bilo dio našeg obrazovanja. U školi smo svi znali rasklopiti i sastaviti kalašnjikov zatvorenih očiju“, smiješi se učiteljica Arjana Dede (72) dok gleda djecu kako se penju na tenkove i puške, junake filmske imaginarije.
NATO, apsolutni prioritet
Arhivski dokumenti pokazuju da je krajem 1980-ih paranoična Albanija, tada u sukobu sa svim svojim starim saveznicima, imala 200.000 tona streljiva za pripremu sukoba, također imaginarnog.
S padom diktature 1991., Tirana je ulazak u NATO, čija zastava visi u muzeju, postala apsolutni prioritet.
“U travnju 2009. Albanija je postala članica Atlantskog saveza i odlučna je ispuniti sve svoje obveze prema ovoj organizaciji, bilo da su političke, institucionalne ili vojne”, rekao je Gjergj Methoxha, glavni direktor obrambene politike u Ministarstvu, za AFP Albanian Defence .
Početkom ožujka Tirana je otvorila taktičku zračnu bazu NATO-a koja, prema riječima premijera Edija Rame, “predstavlja dodatni element sigurnosti za Zapadni Balkan”.
U inventaru albanskih oružanih snaga nalaze se i tri bespilotne letjelice Bayraktar TB2, perjanica turske vojne industrije, te dva američka helikoptera Black Hawk, koji su u procesu opremanja protutenkovskim projektilima Javelin.
“I u najgorim i u najboljim vremenima, Albanija je bila i uvijek će biti mirna zemlja. Ali oružje se koristi i za mir”, kaže 76-godišnja Aferdita Andoni koja je u muzej došla kako bi se prisjetila prošlosti. (AFP izvješće)
foto: Eniko Balogh | Dreamstime.com
