Njemačka vlada želi uključiti državne službenike, samozaposlene i političare u plaćanje doprinosa za državne mirovine. Ovi planovi izazvali su proteste policije.
Njemačka policijaFoto: Maximilian Koch / imago stock&people / Profimedia
Sindikat policije (GdP) protivi se planovima saveznog ministra rada Hubertusa Heila (SPD) da se državni službenici dugoročno integriraju u mirovinsko osiguranje zasnovano na doprinosima.
“Savezna vlada bi učinila dobro da ojača mirovine u Njemačkoj i istovremeno sačuva naše mirovine za nas časnike”, rekao je savezni predsjednik GdP-a Jochen Kopelke uredničkoj mreži Njemačka (RND), citirano od Zeit.de. Publikacija je dobila više od 700 komentara u roku od nekoliko sati nakon objave teme.
Do sada su državni službenici primali mirovine za staž (Pensionen) koje financira država, dok se obični primatelji mirovina (Renten) isplaćuju iz prihoda mirovinskog osiguranja, koje država samo subvencionira.
Sve na doprinosu
Ljevica, Zeleni, nevladine udruge i AfD odavno traže da se državni službenici i samozaposleni uključe u mirovinsko osiguranje, kao što je to slučaj u drugim europskim zemljama poput Austrije.
Savezni ministar rada Hubertus Heil ne isključuje proširenje osnovice za zakonsko mirovinsko osiguranje. “U Njemačkoj ćemo također razgovarati o tome kako možemo uključiti druge skupine u zaštitu zakonskog dugogodišnjeg mirovinskog osiguranja”, rekao je. Tada ne bi bilo mirovina za staž (Pensionen). To je izazvalo bijes među policijskim sindikalistima.
“Organi sigurnosti brinu o sigurnosti svih ljudi u Saveznoj Republici, u svako doba dana i noći”, rekao je predsjednik Saveznog sindikata policije. “Ti ljudi zaslužuju odgovarajuće mirovine i prilagođeni, kraći radni vijek.” Bez obzira jesu li državni službenici ili namještenici, policajci bi trebali moći otići u mirovinu bez odbitaka i ranije, pozvao je Kopelke.
Predsjednica Saveza njemačkih sindikata (DGB) Yasmin Fahimi također je pozvala državne službenike, neovisne političare i političare da uplate zakonsko mirovinsko osiguranje. “Time bi se značajno stabilizirali sustavi osiguranja. Mogli biste početi s onima koji su sada novoimenovani državni službenici.” rekao je Fahimi, for Bild am Sonntag.
Financiranje dionica
Njemačka vlada već mjesecima najavljuje mirovinski paket. Planovi za to predstavljeni su prošlog utorka u Berlinu. Drugi mirovinski paket vladajuće koalicije zapravo je bio najavljen za 2023. Po prvi put sada se čini da će milijarde eura iz mirovinskih fondova ući na burzu.
Koncept koji su nedavno predstavili ministri Heil i Lindner predviđa razinu mirovina od 48 posto, koja se održava i državnim depozitima na tržištu kapitala. Udruga njemačkih poreznih obveznika i mirovinskih osiguranja na ovaj koncept gleda sa skepsom.
Uvođenjem društvenog kapitala želi se po prvi puta stvoriti novi izvor financiranja obveznog mirovinskog osiguranja. Dugoročno gledano, to bi trebalo rasteretiti porezne obveznike i federalni proračun.
U tu bi se svrhu do sredine 2030-ih trebao uspostaviti društveni kapital od najmanje 200 milijardi eura, javlja red. Dobit će se koristiti za subvencioniranje mirovinskog osiguranja.
Drugi veliki cilj mirovinskog paketa njemačke vlade je trajno osigurati njihovu relativno konstantnu razinu.
Baby boomer pritisak
Milijuni baby boomers rođeni 50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća odlaze u mirovinu i od štediša postaju umirovljenici. Stoga će se razina mirovinske zaštite vjerojatno smanjiti u nadolazećim godinama, a stopa doprinosa povećati.
Sada je cilj “trajno osigurati” razinu mirovine, koja označava omjer vrijednosti mirovine i plaće, rekao je ministar rada Hubertus Heil
“Nije odgovoran za pad mirovina”, rekao je Heil obrazlažući nove mjere. Bilo bi nepravedno, pogotovo prema mladim zaposlenicima, da za svoje doprinose dobivaju manju mirovinu. Time bi se srušilo povjerenje u mirovinsko osiguranje, upozorava ministar.
Novac bi trebao biti uložen na tržište kapitala, čiji će se prihodi koristiti za stabilizaciju doprinosa. Ministarstvo financija je izjavilo da bi tako od sredine 2030-ih u sustav obveznog mirovinskog osiguranja godišnje moglo ulaziti u prosjeku još deset milijardi eura.
