Evolucija umjetne inteligencije ide ruku pod ruku sa stalnim angažmanom zakonodavca u nastojanju da uspostavi odgovarajuća pravila. Zapravo, sve je više slučajeva u kojima je teško razlikovati izbore koji se mogu pripisati volji osobe-programera ili implementiranim AI sustavima. 7. svibnja Stefano Preziosi, profesor kaznenog prava na Odsjeku za pravo Sveučilišta u Rimu Tor Vergata i znanstveni koordinator novog Istraživačkog centra za umjetnu inteligenciju i pravo (Criad) Sveučilišta u Rimu Tor Vergata, bit će među protagonisti konferencije pod nazivom ‘Umjetna inteligencija i ljudska odgovornost. Prostor koji nije slobodan od zakona. Nova europska disciplina i unutarnja regulativa’, u organizaciji Odjela za pravo – Criad i Rimske odvjetničke komore, u Cassa Forense u Rimu u ulici Ennio Quirino Visconti 8, koji se fokusira na odnos između prava i umjetne inteligencije.
Sustavi umjetne inteligencije su oni koji se po analogiji mogu definirati kao složene organizacije sposobne proizvesti autonomne odluke, tj. kojima ljudi ne upravljaju u potpunosti ili njima ne upravljaju. Ključni aspekt u području prava je da što se više povećava sposobnost samoučenja umjetne inteligencije – putem alata za strojno učenje – to će veće mjere opreza biti potrebne u budućnosti u pripisivanju odgovornosti programerima izvornog softvera.
“Temeljna premisa – tvrdi Preziosi – je da svako reguliranje materije sada mora prihvatiti da više nije moguće braniti isključivost čovjekove dominacije nad strojem. Iz ove perspektive ništa ne isključuje mogućnost razmišljanja o sustavima umjetne inteligencije iu smislu centara za pravnu atribuciju i pravnih osoba. Definiranje dopuštenih područja rizika u okviru preciznih regulatornih ograničenja postat će temelj za budućnost. Stoga postaje neophodno izraditi ‘Statut AI’ kako bi se definiralo područje dopuštenog rizika, s obzirom na to da nije (uvijek) moguće a priori utvrditi konačnu odluku koju će sustav donijeti, budući da potonja ovisi o visoko prilagodljivom ponašanje automobila”.
Criad (Research Center on Artificial Intelligence and Law) je departmanski istraživački centar osnovan početkom 2024. godine na prijedlog četrnaest redovitih profesora Odsjeka za pravo u Rimu Tor Vergata. Trenutno su članovi znanstvenog vijeća Centra nastavnici Carlo Bonzano, Maria Floriana Cursi, Roberto Fiori, Enrico Gabrielli, Giovanni Guzzetta, Raffaele Lener, Venerando Marano, Francesco Saverio Marini, Donatella Morana, Andrea Panzarola, Stefano Preziosi, Giuseppe Santoni , Adolfo Scalfati, Alberto Zito.
Preziosi je njegov znanstveni koordinator: „Širina Vijeća jamči stručnost i zastupljenost praktički svih grana prava koje nužno dolaze u igru s umjetnom inteligencijom: prvo zato što sustavi koji je koriste neizbježno generiraju parnice; drugo zato što se dotični spor ne može uvijek lako riješiti na temelju konsolidiranih načela”.
“Postoji također – precizira pravnik Preziosi – regulatorni problem: treba li zakon regulirati sustave umjetne inteligencije? Pitanje je vrlo delikatno jer se radi o mogućnosti reguliranja znanstvenog razvoja. Mnogi pokušaje uspostave pravnih pravila vide kao zamku za napredak, dok se drugi nadaju intervenciji regulatora treće strane, osim tvrtki za upravljanje velikim podacima i tražilice (big data).
“Potom postoje političko-pravne implikacije: stabilnost demokratskih sustava u odnosu na moguću konstrukciju/manipulaciju konsenzusom s generativnom umjetnom inteligencijom kao i potencijalna supstitucijska priroda umjetne inteligencije u odnosu na donositelja političkih odluka. Mislim da su strahovi i pohvale ovom sustavu umjetne inteligencije odavno prevaziđeni.”
“Zanimljivije je – zaključuje pravnik – filozofsko promišljanje, u kojem se pitamo kakva bi mogla biti sudbina čovjeka u novoj tehnološkoj dimenziji: slijedeći put povijesti ideja u svjetlu ovog fenomenološkog, egzistencijalnog, znanstvenog , u kojoj središnje mjesto ljudskog bića može ući u krizu, u ideji možda da postoji nešto bolje od ljudske misli i djelovanja, sposobno izbjeći (prema ovoj ideji) mnoge neugodnosti, pa čak i mnoge katastrofe poput gladi, ratova i više”.
“Trenutak je povoljan – komentira Preziosi – Uredbu o umjetnoj inteligenciji nedavno je odobrio Europski parlament i u nadolazećim mjesecima trebala bi biti pokrenuta nakon posljednjeg formalnog usvajanja od strane Europske komisije”.
I u nedavnom intervjuu profesor iz Rima Tor Vergata zadubio se u obrazloženje propisa koji se proučavaju na europskoj razini u vezi s ovom naprednom tehnologijom, ističući da će “Vijeće EU morati završiti proces odobravanja u sljedećih nekoliko mjeseci, nakon čega će Europska uredba o “umjetnoj inteligenciji biti pravo Unije” i kao takva primjenjiva, čak i ako će biti potrebne nacionalne regulatorne mjere za provedbu ove uredbe.
Nova pravila će nametnuti sustave usklađenosti koji će uključivati tvrtke i tijela općenito, ali i pravne stručnjake koji će biti pozvani da se pozabave ovim pravilima kada ih primjenjuju ili daju savjete. Postavit će se temelji različitih regulatornih aspekata: zabranjene upotrebe, kontrole, prognostička procjena rizika, rezerva ljudskosti u algoritamskom programiranju, odnos s upravljanjem podacima i povezanim pojedinačnim jamstvima i još mnogo toga.
