S kacigom a radnici odjeveni u upečatljive boje izgledaju poput mrava usred kraljevstva cijevi, spremnika i cijevi u rafineriji Neste u Porvoou. Čovjek izgleda malen kad je sve ostalo veliko.
Jednom smo izračunali da ima 50.000 kilometara cijevi, kaže direktor rafinerije i terminala gledajući viziju Jori Sahlsten.
“Drugim riječima, diljem svijeta i još malo od drugog kruga.”
Na par mjesta para se još diže iz sredine špageta cijevi, ali nafta, plin ili drugi ugljikovodici više se ne bi trebali kretati u rafineriji. Zavarivanje im ne bi išlo.
Gašenje je počelo, a mediji su pozvani da ga prate.
Petak je i jedanaest je sati. Ljudi je iznenađujuće malo. Nekolicina vozi bicikle u hladovini cijevi, očito na putu na pauzu za ručak.
Ne smijete dopustiti da vas spokoj zavara: zatvaranje Nesteeove rafinerije sada je najveće gradilište u Finskoj tijekom njezinog devetotjednog trajanja. Zapošljava ukupno 4500 djelatnika, a radi se 24 sata dnevno: servisira se, provjerava i obnavlja oprema kojoj je istekao vijek trajanja.
Od zastoja odgovorni menadžer Sami Wasström je prije runde prezentacije naveo nekoliko brojeva ugovora.
Ostvare se 1,4 milijuna radnih sati, a 5000 uređaja servisira stotinjak izvođača. Izbrojano je 60.000 šalica za kavu, 20.000 tradicionalnih pošećerenih krafni.
Zadnje zaustavljanje organizirano je u Porvoou 2021. godine, no od sada će se intervali zaustavljanja povećavati. U suprotnom, poslovi će se povećati i postati nemoguće upravljati njima.
Upravitelj sljedećeg obustave održavanja 2026. navodno je već započeo svoj rad na planiranju.
Medijima je dopušteno bliže rafineriji nego inače, ali im je i dalje zabranjen ulazak na gradilište. Možete proviriti kroz pukotine u mrežastoj ogradi: postoji zgrada u kojoj se vodik inače proizvodi od prirodnog plina. Tu je opet linija, gdje se teže frakcije nafte rafiniraju usitnjavanjem svojih ugljikovodičnih lanaca na manje uz pomoć vodika.
U nekim procesima temperatura može porasti i do 500, pa uvjeti moraju biti bez kisika. Inače bi planuo. Sada se svi ugljikovodici tijekom održavanja skladište u spremnicima na površini i pod zemljom jer su zalihe prikupljene. Distribucija se nastavlja, obrada ne.
Jedan zaposlenik dobijemo intervju slučajno kada Lauri Sunimento izlazi s kapije da predahne. Njegov naslov je Firework and Doorkeeper. Već naziv posla govori da rafinerija nije bilo kakvo gradilište. Postoji mnogo posebnih radnih prostora različitih veličina.
“Primarno čuva sigurnost drugih radnika koji se nalaze u spremnicima i cjevovodima te u zatvorenim prostorima”, kaže Sunimento o svom poslu. Smjene traju od sedam do sedam.
„Svi različiti radni postupci gdje ima puno visokih temperatura, poput zavarivanja i korištenja kutne brusilice. Gledao sam u njih kako bih bio siguran da nema požara.”
Kao vratar, pazi i na to da onoliko ljudi izađe iz skučenih prostora koliko i u njih uđe.
Ugasiti uvijek znači obnovu u industrijskom pogonu. Stari se popravlja i dijelovi se mijenjaju. Međutim, Neste također prolazi temeljniju promjenu.
To bi se moglo sažeti ovako: Rusija je prisiljena promijeniti područje izvora nafte koja će se rafinirati sve dok nas klimatske promjene ne prisile da se potpuno odreknemo fosilne nafte.
Prije nego što je Rusija započela svoj napad s tri fronta na Ukrajinu u veljači 2022., gotovo sva nafta dolazila je u luku Porvoo iz istočnog susjeda. Sada se nafta uglavnom doprema iz Norveške iz Sjevernog mora. Etički problem je utoliko riješen.
Ali norveško ulje nije čisto u svakom pogledu. To također proizvodi fosilne stakleničke plinove koji zagrijavaju klimu, a kojih se svijet želi riješiti.
U prosincu 2023. Neste je objavio strategiju prema kojoj rafinerija u Porvoou cilja na ugljičnu neutralnost 2035. To znači da bi se tada svo ulje rafinirano u Porvoou proizvodilo od obnovljivih sirovina kao što je korištena mast za prženje i ne bi se koristilo fosilno ulje uopće.
Sama mast za prženje neće biti dovoljna, pa su potrebni i novi izumi za dobivanje biomase. “Na primjer, razmatrana je upotreba algi, ali je još u ranoj fazi”, kaže Sahlsten.
I prije toga, 2030. godine, rafinerija želi prepoloviti emisiju ugljičnog dioksida.
U usporedbi s ovim popravkom klime, trenutno gašenje je mali posao.
Sahlsten izjavljuje da je uvjeren, posebno u pogledu cilja 2030. – Već vidim stazu do tamo.
Kasniji cilj je teži, ali pri njegovom planiranju Neste je, prema Sahlstenu, naišao i na pozitivna iznenađenja: sadašnja oprema može se sačuvati “u velikoj mjeri”, procjenjuje on.
Danas fosilna nafta i dalje daleko dominira proizvodnjom Porvooa: godišnje se rafinira deset milijuna tona, dok je kapacitet obnovljivih goriva pola milijuna tona.
Sahlsten vjeruje u viziju budućnosti u kojoj će se općenito smanjiti korištenje goriva u svijetu. Zatim bi se Nesteovi proizvodi koristili na mjestima koja je najteže elektrificirati. Zrakoplovstvo je jedan od njih.
