Možeš li je li moguće da bi iznenadni porast kamatnih stopa smanjio ionako nisku stopu nataliteta u Finskoj?
Ovo iznenađujuće pitanje pojavilo se u servisu za poruke X, glavnog ekonomista Udruge poreznih obveznika Mikael Kirkko-Jaakkolan i ekonomist Nordea Juho Kostiainen u razgovoru.
Hipoteza je sljedeća: Obitelji s djecom imaju posebno velik iznos stambenog duga, pa stoga rast kamata više opterećuje njihove financije nego ostale.
Troškovi kamata mnogih parova porasli su odjednom za stotine eura mjesečno, kada je referentna kamatna stopa ažurirana sa nulte kamatne stope na trenutne brojke bliže četiri posto.
Mnogi se domovi pitaju mogu li si priuštiti dodatne sobe, pogotovo jer rast kamata nije tako brzo snizio cijene obiteljskih kuća kao cijene manjih kuća.
Prema nedavnoj studiji, fluktuacije kamatnih stopa imale su statistički značajan učinak na natalitet u Britaniji.
Diskurs započeli smo s Kostiainenovom recenzijom tržišta nekretnina Nordea.
“Obitelji s dvoje odrasle djece imaju gotovo 50 posto finskog stambenog kredita vrijednog sto milijardi eura, iako čine 15 posto kućanstava”, napisao je Kostiainen u X.
Krediti za obitelji s djecom su veliki jer prostor košta. Osim toga, oni koji planiraju imati dijete često su u dobi u kojoj je hipoteka tek podignuta i uglavnom nije plaćena. Zato je poluga za povećanje kamata visoka.
Do 96 posto hipotekarnih ugovora sklopljenih u Finskoj između 2003. i 2023. imalo je promjenjive kamatne stope, a krajem lipnja 2022. samo je četvrtina hipotekarnog portfelja bila zaštićena posebnim proizvodom zaštite kamatnih stopa.
Prema Kostiainenu, obitelji s djecom također su patile od općeg rasta cijena, jer je cijena hrane posebno visoko porasla. Kupovina hrane veliki je dio troškova obitelji s djecom.
“Za obitelji s djecom, stanovanje i hrana su naglašeni u potrošačkoj košarici, a ti su troškovi najviše porasli”, rekao je Kostiainen za HS u telefonskom razgovoru.
“Istodobno, rast prihoda slijedi u svim skupinama.”
Porezni obveznici glavni ekonomist saveza Mikael Kirkko-Jaakkola odgovorio na Kostiainenovu X poruku razmatrajući učinke na plodnost.
“Dakle izravni učinci zaoštravanja monetarne politike posebno padaju na obitelji s djecom. I ne bi bilo iznenađenje da bi monetarna politika sada također imala negativan učinak na stopu nataliteta u Finskoj”, napisao je.
Kirkko-Jaakkola je pokazao Pregled ekonomskih studija – u znanstvenoj publikaciji prošle godine na objavljenu studijuu kojem su fluktuacije kamatnih stopa u Britaniji bile povezane s promjenama u stopi nataliteta.
Studija je promatrala zajmoprimce s fiksnom i promjenjivom kamatnom stopom u dvije skupine. To je uključivalo usporednu skupinu na čije financije nisu utjecale odluke o kamatnim stopama.
Kostiainen iz Nordee nije odbacio Kirkko-Jaakkolina razmišljanja.
“Razmišljao sam o istoj stvari, ali se nisam usudio to reći naglas”, napisao je.
Finska natalitet već dugo pada. Prema Finskoj statistiki, ukupna stopa fertiliteta u Finskoj prošle je godine iznosila 1,32. To je najniži u praćenju od 1776. godine.
Stopa ukupnog fertiliteta govori koliko bi žena rodila djece u životu da je natalitet ostao na razini popisne godine.
Kostiainen naglašava da se, naravno, ne može sav nedavni pad nataliteta pripisati skokovima kamatnih stopa. Međutim, smatra vjerojatnom hipotezu da i ona igra ulogu u fenomenu.
“Vidjelo se u povijesti da financijski teške situacije utječu na natalitet. I sada ta teška situacija pada upravo na obitelji s djecom.”
Godina euribor je najčešće korištena referentna kamatna stopa za stambene kredite u Finskoj. Posljednjih je godina znatno porasla, jer je početkom 2022. kamatna stopa bila oko pola postotnog boda negativna. Kamata je brzo rasla, posebno početkom 2022. godine, jer je na kraju te godine kamata već iznosila gotovo 3,3 posto.
Kamata je svoj vrhunac posljednjih godina dosegnula krajem rujna 2023. godine kada je iznosila gotovo 4,23 posto. Od tada su se pojačala očekivanja pada kamata, ali zasad nije zabilježen veći pad. U ponedjeljak je kamata iznosila 3,75 posto.
Čitaj više: “Sada su signali jasni!” Glavna analitičarka Minna Kuusisto tumači odabir riječi Christine Lagarde i što to znači za hipotekarnog dužnika.
Čitaj više: Nordea: Apartmani i ove godine pojeftinjuju – cijene su već pale na razinu iz 2012
Čitaj više: Danske Bank snizila ocjenu rasta cijena nekretnina: “Nema smisla čekati tsunami potražnje”
