europski Direktiva Europske unije o korporativnoj odgovornosti, koja je izazvala mnogo kontroverzi i već bila na rubu smrti, ipak je odobrena u petak, javlja predsjedavajuća Belgija na servisu poruka X.
Prema Belgiji, direktiva je sada potpisana i promiče “održivu i odgovornu poslovnu uporabu i usidri aspekte ljudskih prava i okoliša u poslovnim operacijama.”
Cilj je direktive držati velike europske tvrtke odgovornima za kršenje ljudskih prava i okoliša u cijelom lancu vrijednosti. Direktiva prisiljava tvrtke da prate pod kojim uvjetima i s kakvim utjecajima na okoliš se njihovi proizvodi proizvode iu trećim zemljama.
Direktiva je donesena u relaksiranom i ispravljenom obliku. Olakšice koje zahtijevaju zemlje članice, a također i Finska, tiču se, između ostalog, načina na koji se tvrtke mogu smatrati odgovornima za zlouporabe.
Vijesti o prihvaćanju završava višeetapna saga u kojoj se već činilo da će direktiva pasti zbog protivljenja Njemačke, Finske, Švedske, Estonije i Italije, između ostalih, u zadnji čas.
Finska, koja je ranije podržavala direktivu, usprotivila se kompromisu postignutom oko teksta u pregovorima o trilogiji, jer se u direktivi na zahtjev EU parlamenta pojavilo tzv. pravo na klasnu tužbu. Skupna tužba bi značila da bi grupa ljudi koji su bili meta zlostavljanja mogla imati organizaciju koja ih zastupa na europskom sudu kako bi dobili pravdu.
Prema mnogim stručnjacima za korporativnu odgovornost, pravo na kolektivnu tužbu bilo bi bitno kako bi oni koji su u ranjivom položaju mogli braniti svoja prava.
Premijer Petteri Orpo (kok) izjavio je ranije u ožujku da je Finska dobila olakšice koje je željela za kolektivnu tužbu i stoga može ponovno podržati usvajanje direktive. Prema informacijama HS-a, pravo na skupnu tužbu u pitanjima ljudskih prava i okoliša ne mora biti uključeno u nacionalno zakonodavstvo.
Njemačka je odigrala veliku ulogu u protivljenju direktivi u posljednjem trenutku. Mala stranka njemačke vlade, liberali, htjela je blokirati donošenje direktive ne navodeći što joj u tekstu smeta.
Prema informacijama HS-a, Njemačka se zbog veta liberala do kraja protivila direktivi, ali je kvalificirana većina dobivena kada su ostale članice pristale na kompromis. Dvije najveće stranke u njemačkoj vladi, socijaldemokrati i zeleni, od početka su podržale direktivu.
Finac Finnwatch, organizacija usmjerena na korporativnu odgovornost, nedavno je pohvalila usvajanje direktive unatoč ublažavanjima.
“Ovo je povijesni korak. Direktiva označava početak nove ere: poslovne aktivnosti više se ne mogu obavljati bez obzira na ljudska prava i okoliš,” komentirao je izvršni direktor Finnwatcha u priopćenju za javnost. Sonja Finér.
Prema Finnwatchu, direktiva tvrtkama po prvi put nameće obvezu poštivanja ljudskih prava i okoliša. Također obvezuje velike tvrtke da izrade i provedu planove klimatske tranzicije. Moraju zadovoljiti klimatski cilj od jedan i pol stupanj.
Prema izračunima organizacije, direktivom će biti obuhvaćeno 139 velikih tvrtki iz Finske. I tu je učinjena relaksacija: ranije su područje primjene direktive morale obuhvatiti tvrtke s više od 500 zaposlenih, ali je granica podignuta na tisuću zaposlenih.
Iako Finska vlada usprotivila se pravu na kolektivnu tužbu, no Vlada je podržala glavni cilj direktive, odnosno reguliranje korporativne odgovornosti na razini cijele EU.
Vlada smatra da su finske tvrtke u prosjeku odgovorne i stoga imaju koristi od “izjednačavanja uvjeta”, što znači da se ista razina odgovornosti i izvješćivanja također zahtijeva od konkurenata.
“Mnoge odgovorne tvrtke već su djelovale u tom smjeru. Sada će tvrtke koje su neodgovorno tražile konkurentsku prednost biti prisiljene učiniti isto”, kaže Finnwatchov Finer u priopćenju za javnost.
Konfederacija finskog gospodarstva (EK) također je objavila da je sretna zbog prolaska.
„Provedba direktive je u interesu ljudskih prava, okoliša i odgovornog poslovanja tvrtki. Kroz njega je moguće formirati zajednička pravila igre o tome što su aktivnosti koje zahtijeva dužna pažnja”, u biltenu EK rečeno je.
Zatim će o direktivi o korporativnoj odgovornosti glasati Europski parlament. Nakon toga države članice moraju implementirati ciljeve direktive u nacionalno zakonodavstvo.
