Reizabran za novi mandat, na očito namještenim izborima i bez pravih protukandidata, Ruski predsjednik Vladimir Putin dobio je podršku od 87 posto, najviše što je dobio u pet izbornih konzultacija. Ali Putin ipak nije želio potpuno pretjerati, održati fikciju demokracije. Drugi autokrati nisu oklijevali dodijeliti sebi glasove do 100%, ne zaboravljajući vrlo visoke postotke koje su dobili bugarski vladari u komunističkoj eri, a koji su postali poslovični u Italiji.
Sjevernokorejski vođa došao je na vlast 2011. nakon oca i djeda Kim Jong-un deklasirao je svog prijatelja Putina. Odaziv birača na parlamentarnim izborima u Sjevernoj Koreji konstantno je 99,9%. Za svako mjesto postoji kandidat, koji uvijek dobiva 100%. To je bio slučaj s Kim 2014. i njezinom moćnom sestrom Kim Yo Jong 2019.
Čak i sovjetski vođa Josip Staljin nije bio zadovoljan ni sa čim manje od 100% glasova. Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko, na vlasti od 1994., zaustavio se na 80% u kolovozu 2020., na spornim izborima koji nisu priznati na Zapadu. Smatrana pravom pobjednicom, oporbena čelnica Svetlana Tikhanovskaya bila je prisiljena pobjeći u inozemstvo. U međuvremenu, diljem Bjelorusije ljudi su izašli na ulice u masovnim prosvjedima koji nisu uspjeli svrgnuti režim, ali su pokazali lažnost službenih izbornih rezultata.
U Siriji predsjednik Bashar Assad – na vlasti 30 godina nakon što je naslijedio oca – uvijek je postizao vrlo visoke izborne rezultate. 2014. se približio 89%, a 2021. dosegao 95%, u zemlji koja je od 2011. razorena građanskim ratom, gdje je oporba izložena brutalnoj represiji.
Konačno, prošlog mjeseca, predsjednik Azerbajdžana, Ilham Alijev ponovno je potvrđen za peti mandat s 94 posto nakon novog obračuna s oporbenim aktivistima i novinarima.
