Profesori Sveučilišta Columbia prosvjeduju ispred kampusa Columbia tražeći puštanje studenata, u New Yorku 1. svibnja 2024.//AFP
Washington, Sjedinjene Američke Države – Što Joe Biden ima za reći o burnim studentskim prosvjedima protiv izraelskog rata s Hamasom u Gazi koji su potresli američke sveučilišne kampuse posljednjih tjedana? Skoro ništa.
Američki predsjednik dosad je izbjegavao spornu temu jer bi mogla zakomplicirati njegovu kampanju za reizbor.
81-godišnji demokrat, koji će se gotovo sigurno sučeliti s republikancem Donaldom Trumpom na predsjedničkim izborima u studenom, javno se obratio prosvjedima samo jednom i to kratko, iako su se studenti sukobili s policijom, a nekoliko stotina ljudi uhićeno je na sveučilištima diljem zemlje .
“Osuđujem antisemitske prosvjede. Zato sam uspostavio program za rješavanje toga”, rekao je Biden prošli tjedan odgovarajući na pitanje novinara. “Osuđujem i one koji ne razumiju što se događa s Palestincima.”
Bidenovo oklijevanje da se uključi u najveće i najdulje nemire koji su potresli američke kampuse od prosvjeda protiv rata u Vijetnamu 1960-ih i 70-ih nije prošlo nezapaženo od strane Trumpa.
“U našoj zemlji vlada velika groznica, a on ne govori”, rekao je 77-godišnji tajkun u srijedu tijekom predizbornog skupa.
Trump je pozvao predsjednike koledža da “odmah uklone logore, pobijede radikale i vrate naše kampuse”. Što se tiče demonstranata na Sveučilištu Columbia, nazvao ih je “bijesnim luđacima i simpatizerima Hamasa”.
– Ravnoteža –
Glasnogovornica Bijele kuće Karine Jean-Pierre u srijedu je osudila “mali postotak studenata” koji su bili razorni nakon noći sukoba i uhićenja na nekoliko kampusa.
“Studenti imaju pravo osjećati se sigurno. Imaju pravo učiti… raditi to bez ometanja. I imaju pravo osjećati se sigurno u kampusu,” rekao je Jean-Pierre novinarima, dodajući: “Bit ćemo jako snažni ovdje i nastaviti naglašavati kako je antisemitizam govor mržnje.”
Također je priznala da je rat u Gazi bio “bolan” i uvjerila da Biden podržava pravo na miran prosvjed.
Balansiranje nije lako za Bidena.
“Prosvjedi su doveli Bidena u tešku poziciju jer se za svoju biračku koaliciju od 2020. snažno oslanjao na mlade ljude uz muslimane i arapske Amerikance”, rekao je Alex Keena, koji predaje političke znanosti na Sveučilištu Virginia Commonwealth.
James Zogby, predsjednik Arapsko-američkog instituta, rekao je da je Bijela kuća “navodno uvjerena da će prebroditi ovu oluju i ipak poraziti Donalda Trumpa u studenom”.
Dodao je: “Ovo je opasna pogrešna procjena.”
Od početka rata u Gazi, koji je bio potaknut neviđenim napadom Hamasa na Izrael 7. listopada, Biden se suočavao s kritikama zbog svoje bezuvjetne podrške Izraelu.
Kad Biden putuje, često ga susreću prosvjednici koji skandiraju “Genocidni Joe” i zahtijevaju prekid vatre.
Anketa Sveučilišta Harvard objavljena prošlog mjeseca pokazala je da je Biden popularniji među Amerikancima mlađima od 30 godina od svog suparnika, pri čemu 45 posto ispitanika namjerava glasati za Bidena, a 37 posto za Trumpa.
No, razlika od osam bodova mnogo je manja u usporedbi sa sličnom anketom prije četiri godine, kada je Biden vodio s 23 boda.
– 1968. –
Biden bi još uvijek mogao ponovno pridobiti srca nekih mladih glasača ako se između Hamasa i Izraela postigne sporazum o prekidu vatre zajedno s oslobađanjem talaca držanih u Gazi.
“Ako dođe do prekida vatre, to bi bilo ogromno”, rekla je Keena. “To bi uvelike pomoglo u možda okončanju nekih od ovih prosvjeda ili vraćanju neke stabilnosti.”
Washington se tjednima zalaže za dogovor o prekidu vatre. Američki državni tajnik Antony Blinken, koji je u srijedu bio u Izraelu na svojoj sedmoj bliskoistočnoj kriznoj turneji otkako je izbio rat, rekao je da “Hamas mora reći ‘da’ i mora to učiniti.”
Ako sporazum padne i nemiri u kampusu se nastave, to bi pomračilo Nacionalnu konvenciju Demokratske stranke u kolovozu u Chicagu, gdje će Biden biti službeno nominiran za predsjednika.
Godine 1968. policijski sukobi s prosvjednicima koji su prosvjedovali protiv rata u Vijetnamu pokvarili su Demokratsku nacionalnu konvenciju u Chicagu nakon što se predsjednik Lyndon Johnson odlučio ne kandidirati za ponovni izbor.
U to se vrijeme Biden, student prava i centrist, držao podalje od prosvjeda. U knjizi objavljenoj 2007. opisuje kako je vidio studente kako okupiraju zgradu na njegovom sveučilištu i misle “Pogledajte ove seronje”.
Agencija France-Presse
