2024. bit će godina s najviše izbora ikada. Sedamdeset i šest zemalja ove će godine izvesti svoje građane na birališta s ukupnom populacijom većom od 2 milijarde ljudi. Čak i ako su neki od ovih izbora prilično očiti, poput čekanja, nova pobjeda Vladimira Putina u prvom krugu ruskih predsjedničkih izbora, drugi pak obećavaju da će biti neizvjesni i stoga još odlučniji. Postoji i čekanje za ishod europskih izbora koji će se održati u lipnju: oko 400 milijuna birača u 27 država članica pozvano je na izbore za izbor novog Europskog parlamenta. 2024. će, dakle, završiti ‘s praskom’: 6. studenog glasat ćemo u Sjedinjenim Državama za ono što danas obećava da će biti novi susret licem u lice između Joea Bidena i Donalda Trumpa.
Prva stanica u “najizbornijoj godini ikada” bila je na Tajvanu, a slijede Iran i Portugal. Danas su otvorili ankete ruskih predsjedničkih izbora 17. ožujka predstavit će razne razloge interesa. Za 71-godišnjeg Vladimira Putina put do petog predsjedničkog mandata čini se jasnijim nego ikad, a omogućen je ustavnom reformom koju je orkestrirao 2020., a koja mu ostavlja otvorenu mogućnost vladanja još 12 godina. Prvi put bi u glasovanju trebali sudjelovati i građani okupiranih područja Donjecka, Luganska, Zaporožja i Hersona. Opozicija aktualnom čelniku Kremlja djeluje prilično mlako, a kandidature suprotnog mišljenja, poput one 40-godišnje novinarke Yekaterine Duntsove, koja javno kritizira rat u Ukrajini, odbijaju se čak i prije nego što počnu (državni mediji govorili su o “greške u dokumentima predstavite se”). Za ostalo, čini se da Putinova predsjednička utrka nema nikakvu konkurenciju, s oporbenim čelnicima poput Alekseja Navaljnog, koji se upravo “ponovno pojavio” u kaznenoj koloniji na Arktiku, služeći duge zatvorske kazne i drugim važnim kritičarima Kremlja iza rešetaka ili izvan zemlje zbog opasnosti od uhićenja.
Nijedna zemlja neće dovesti više ljudi na izbore od Indije, gdje će između travnja i svibnja izaći preko 900 milijuna birača morat će izabrati hoće li dati treći mandat premijeru Narendri Modiju. Glasovat ćemo za izbor 543 člana Lok Sabhe, indijskog parlamenta, i nikada kao ovoga puta Modi i njegova stranka Bharatiya Janata (BJP) nisu imali za cilj konsolidirati svoje vodstvo, ohrabreni podacima iz anketa toliko da su Sam premijer je izjavio da želi poboljšati trenutna 303 mjesta. Modi, vješti katalizator hinduističkog nacionalizma, cilja na jasnu pobjedu i kako bi odbacio optužbe za neliberalizam koji je njegovu vladu stavio na nišan: Indija je pala za 11 mjesta u Svjetskom indeksu slobode medija, pala na 161. mjesto od 180 zemalja, zbog sve većeg “nasilja nad novinarima i politički pristranim medijima”. Freedom House također je nedavno smanjio ocjenu zemlje sa “slobodne” na “djelomično slobodnu”.
Nikada kao ovoga puta neće biti “Modi protiv svih”, ili kako bi se opozicija izrazila, “Modi protiv Indije”. Zapravo, alijansa “Indija” (Indian National Developmental Inclusive Alliance), predvođena sekularistima Indijskog nacionalnog kongresa (INC) i sastavljena od 28 stranaka, od centra do najekstremnije ljevice, bit će ta koja će potkopati vođa BJP-a. Ostaje za utvrditi tko će biti vodeći kandidat saveza, ali glavni cilj je jasan od samog početka: “Moramo ostati ujedinjeni kako bismo zaštitili demokraciju i Ustav”, izjavio je predsjednik INC-a, Mallikarjun Kharge, tijekom osnivačka konklava saveza.
Već postoji datum isteka trenutnog engleskog Donjeg doma, koji će biti raspušten najkasnije do 17. prosinca 2024.. Zbog toga je premijer Rishi Sunak dao do znanja da želi održati nove izbore do kraja godine, iako datum još nije utvrđen. Sunak, koji će se usredotočiti na rezultate gospodarskog rasta, uspjeh svog projekta slanja tražitelja azila u Ruandu i popularnost svog političkog stila, ipak će se morati suočiti s izazovima na sva tri fronta: s Bank of England predviđa gospodarsku stagnaciju , plan za Ruandu riskira da bude politički i pravno ugrožen, a popularnost Torijevaca naglo pada u anketama. Zapravo, torijevci, koji su na vlasti od 2010., dugo su bili u jasno nepovoljnijem položaju u usporedbi s laburistima, glavnom oporbenom snagom. To je uglavnom zbog najgore krize troškova života u desetljećima i krvavih unutarnjih sukoba koji su doveli do pet različitih premijera od glasovanja o Brexitu 2016.
Za laburiste, čiji je rast vjerojatno više rezultat autogolova torijevaca nego stvarnog entuzijazma za njihov politički prijedlog, cilj je povesti novog vođu Keira Starmera da postane sljedeći premijer. Ulozi i za Sunaka i za Starmera su visoki: opći izbori 2024. mogli bi dovesti do povratka laburista na vlast po prvi put od 2010. ili utrti put razdoblju torijevske vladavine koje će trajati gotovo dva desetljeća. Ako premijer uspije odvesti svoju stranku do nove pobjede, Ujedinjeno Kraljevstvo bi moglo imati administraciju predvođenu konzervativcima potencijalno do 2029., nadmašujući 18 godina vladavine Margaret Thatcher i Johna Majora. Za Sunaka je ključno shvatiti hoće li se moći predstaviti kao kandidat “promjene”, unatoč tome što više od desetljeća predstavlja stranku na vlasti, te uvjeriti birače da ima novu viziju zemlje nakon kaosa uprava Borisa Johnsona i Liz Truss. Starmer se nada da će ga zaustaviti, ali nakon poraza 2019. laburisti počinju sa značajnim nedostatkom u pogledu mjesta u Westminsteru, unatoč uspjesima na međuizborima i prednosti u anketama.
Između 6. i 9. lipnja 2024. održat će se glasovanje u svim zemljama EU za izbor 720 članova novog Parlamenta (15 zastupnika više od sadašnjih 705). „Europski izbori“ održavaju se svakih pet godina u trajanju od četiri dana i smatraju se najvećim transnacionalnim glasovanjem na svijetu: više od 400 milijuna birača različitih nacionalnosti bit će pozvano na glasovanje. Promjena europarlamentaraca uključit će i čelnike Komisije i Europskog vijeća, što znači da bi se mjesta koja trenutačno obnašaju Ursula von der Leyen i Charles Michel mogla promijeniti. Von der Leyen još nije potvrdila svoju kandidaturu za drugi petogodišnji mandat, dok je Michelu zakonom zabranjeno da nastavi voditi Europsko vijeće jer je funkcija ograničena na dva uzastopna mandata od po 2,5 godine.
Prema prvim projekcijama Europe Elects, desni centar Europske pučke stranke (EPP) mogao bi izgubiti neka mjesta, ali je favoriziran da ostane najveća formacija, a slijedi je skupina socijalista i demokrata (S&D). Glavna tema europskih izbora bit će uspon suverenističke desnice Identitet i demokracija (ID), koja se već popela na treće mjesto u anketama i dodatno ojačala trijumfom Geerta Wildersa u Nizozemskoj. Jure liberali Renew Europe (RE) i Grupa europskih konzervativaca i reformista (Ecr). Ruska invazija na Ukrajinu, kriza troškova života, opskrba energijom, klimatske promjene i migracije glavna su pitanja uoči izbora u lipnju sljedeće godine.
Zatvaranje najizbornije godine ikada bit će dugo očekivani izbori u SAD-u. Dok se čekaju republikanski i demokratski predizbori, čiji će se prvi krug održati već u siječnju, sve govori da će se 5. studenog ponovno održati utrka dva konja između Bidena i Trumpa, u remakeu izbora 2020. čiji je rezultat dugo osporavao njujorški tajkun. Za 77-godišnjeg Trumpa, koji je najavio svoju novu kandidaturu prije više od godinu dana, postoji veliko povjerenje da još uvijek može biti snažan čovjek američke politike. Bivši predsjednik čvrsto zapovijeda ne samo u anketama prema predizborima GOP-a bez sudjelovanja u bilo kakvoj javnoj raspravi (slijede ga Ron De Santis i Nikki Haley), nego i u prognozama prema izazovu Bidenu sljedećeg studenog, gdje bi on već biti znatno ispred u 5 od 6 odlučujućih država. Za 82-godišnjeg Bidena, koji želi postati najstariji ikada koji je pobijedio na američkim izborima (rekord mu je već od 2020.), tema predizborne kampanje prema studenom već se čini jasnom i sličnom pobjedničkoj četvorki. godina: zaustavite Trumpa i njegovu prijetnju demokraciji. S druge strane, sam je Pennsylvanijac priznao da se “vjerojatno ne bi ponovno kandidirao da s druge strane nije bilo Trumpa”. Već tjednima se priča o čelniku Dem-a koji je frustriran padom popularnosti i nakon složenog upravljanja palestinskim sukobom, stoga će biti važno pratiti diplomatska kretanja Washingtona u nadolazećim mjesecima, koja će neizbježno biti uvjetovana sljedećim studenim glasanje.
