Jeruzalem
Izrael poništio je prošli tjedan svoju odluku o ograničavanju muslimanske molitve u džamijama koje se nalaze na Brdu hrama u Jeruzalemu.
Prema prethodnim novinskim izvješćima, premijer Izraela Benjamin Netanyahu je namjeravao ograničiti pristup muslimana području Temppelivuori od strane ekstremno desnog ministra od Itamara Ben-Gvira prijedloga. Ograničenja bi se odnosila na muslimanski mjesec posta Ramazan. Ramazan počinje u nedjelju.
Prema novoj odluci molitva na tom području je dopuštena, ali se broj molitelja provjerava svaki tjedan, kao i prethodnih godina.
Izrael je ove godine razmatrao ozbiljno smanjenje broja vjernika na Brdu hrama u starom gradu Jeruzalema, strahujući da bi rat u Gazi mogao izazvati nerede i proširiti nasilje na izraelske gradove.
S druge strane, izraelske vlasti za sigurnost upozorile su da bi potpuna zabrana mogla izazvati nasilne prosvjede.
Puno stranke, predvođene izraelskim ministrom nacionalne sigurnosti Ben-Gvirom, zahtijevaju različita ograničenja.
Prema jednom prijedlogu, samo bi muškarcima starijim od 60 godina i ženama starijim od 50 godina te djeci ispod 10 godina bilo dopušteno da uđu u Al-Aqsu. Drugi je prijedlog bio da se u to područje dopusti samo 50 000 vjernika.
Ben-Gvir je bio razočaran Netanyahuovom odlukom i podsjetio je na napad Hamasa.
Netanyahuova se odluka uglavnom odnosi na izraelske državljane i Palestince koji imaju boravišnu dozvolu. Odluka ne spominje muslimane koji žive na Zapadnoj obali izvan Jeruzalema, od kojih velika većina nema dozvolu za ulazak u Izrael. Prošle godine Izrael je izdao posebne dozvole za Ten Thousand, ali ove godine nije izvjesno da će te dozvole dobiti.
Gazan od početka rata, 170.000 Palestinaca je odbijeno za tranzitne dozvole. Molitve stižu i iz susjednih zemalja.
Ben-Gvir se protivi ideji da se stanovnicima Zapadne obale dopusti Al-Aksa. HS nije uspio dobiti komentar izraelske policije niti sigurnosnih tijela.
Džamija Al-Aksa je treće najsvetije mjesto u islamu. Al-Aksa, kao i Džamija na stijeni sa zlatnom kupolom, nalazi se unutar starog grada Jeruzalema u al-Haram al-Sharifu, što otprilike znači Plemenito svetište. Židovi ovo područje nazivaju Brdo hrama, jer su se na tom području nalazili prvi i drugi hram važni za njihovu religiju.
Veličina Područjem Brda hrama upravlja Vakufska organizacija pod Kraljevinom Jordan. U islamskom svijetu vakuf označava imovinu koja se koristi u vjerske ili dobrotvorne svrhe. Ured organizacije nalazi se na Vratima filozofa, jednoj od avenija koje vode u područje koje čuvaju izraelski vojnici.
Za odlazak u ured Vakufa potrebna vam je dozvola od Izraelaca, a na sam Brdo hrama ne možete s dozvolom. Straža propušta samo muslimane, a i njih provjeravaju. Uposlenici Vakufa također se žale da im nije dozvoljeno da sa sobom na radno mjesto nose, primjerice, užinu.
Šef vakufske organizacije Šejh Azzam al-Khatib prima HS u svom uredu. Zabranjuje snimanje iz sigurnosnih razloga.
“Jako je loše ako se muslimanima ne dopusti molitva na al-Aqsi tokom ramazana. Područje može primiti 200.000–300.000 vjernika. Otvoreni smo za sve muslimane”, kaže al-Khatib.
Jednom Muslimani su se molili prema Jeruzalemu, ali od tada je smjer skrenuo prema Meki.
“Prorok Muhammed odletio odavde u nebo. Spominje se i Al-Aksa u Kuranu“, objašnjava al-Khatib.
Vakufska organizacija je odgovorna za sigurnost na Temppelivuoriju od 1967. Drugdje u starom gradu red nadzire izraelska policija.
“Dobro smo se pripremili”, kaže al-Khatib.
Posljednji u nekim su vjernici mahali Hamasovim zastavama u gomili. Politički izrazi poput amblema Hamasa ili palestinske zastave nisu potrebni.
“Mi smo protiv mahanja bilo kakvim zastavama ovdje. Ovo je mjesto molitve”, kaže al-Khatib.
Vidljivost bedževa je kritična. Ministar Ben-Gvir je predložio da bi se izraelskoj policiji trebalo dopustiti ulazak na Brdo hrama ako se tamo vidi anti-izraelska propaganda. Međutim, premijer Benjamin Netanyahu odbio je prijedlog.
Al-Khatib ne želi uspoređivati trenutnu situaciju s prethodnim godinama.
– Ne želim reći da je sada gore nego prije, jer okupacija je uvijek loša stvar.
On govori o izraelskoj okupaciji palestinskih teritorija, koji uključuju Stari grad Jeruzalema.
Ženeva s izraelskim zamjenikom direktora organizacije Initiative Tahila s Wengerom ima jasan stav o razlozima zašto Izrael želi ograničiti broj vjernika na Brdu hrama.
“Prethodnih godina tenzije su porasle tijekom ramazana. Sada postoje napetosti ne samo između Izraela i Palestinaca, već i između Izraela i cijelog arapskog svijeta”, kaže on.
Ženevska inicijativa nastoji promicati mir između Palestinaca i Izraela.
“Izrael se posebno boji da će se nemiri proširiti na Zapadnu obalu i gradove u sjevernim dijelovima Izraela, gdje je udio arapskog stanovništva velik. Hamas je već pokušao pokrenuti nerede, ali za sada bez uspjeha.”
Wenger podsjeća na događaje iz ramazana 2021. godine, kada je izraelska policija upala na Brdo hrama i rastjerala gomilu vjernika suzavcem i gumenim mecima. Kao odmazdu, Hamas je počeo ispaljivati rakete na Izrael, koji je zauzvrat uzvratio vatru na Gazu. U sukobu je poginulo 266 Palestinaca i 13 Izraelaca.
“Palestinci vjeruju da Izraelci koriste ovo pitanje za postizanje svojih političkih ciljeva i obrnuto”, kaže Wenger.
Također Istraživač organizacije Ir Amim Aviv Tatarski protiviti se ograničenjima.
“U godinama kada su se muslimani mogli slobodno moliti, bilo je mirno”, kaže on. Cilj ljevičarske organizacije Ir Amim je miran suživot u Jeruzalemu.
Prema riječima Ir Amima, izraelske vlasti nisu ranije ograničile broj vjernika unaprijed. Muslimanima je zabranjen ulazak ili nakon što su sukobi već izbili ili ako se ramazan poklopio sa židovskim svetim danima.
Izraelske vlasti ograničenja opravdavaju osobnom sigurnošću vjernika. Tatarsky se ne slaže.
“Tempelivuori je veliko područje, da, 200.000 ljudi može sigurno stati tamo.”
