Anatomija genocida. Ured Visokog predstavnika UN-a za ljudska prava nosi to ime izvjestiti o situaciji u Gazi. Pripremio ga je specijalni izvjestitelj za okupirano palestinsko područje Francesca Albanesea.
“Nakon pet mjeseci vojnih operacija, Izrael je uništio Gazu. Više od 30.000 Palestinaca je ubijeno, među njima više od 13.000 djece”, počinje izvješće. Broj djece žrtava je veći nego u svim svjetskim ratovima između 2019. i 2022. zajedno.
Podaci o žrtvama temelje se na izvješćima Ministarstva zdravstva u Gazi, koje je pod kontrolom ekstremističke organizacije Hamas. Hamas je napao Izrael 7. listopada, nakon čega je Izrael krenuo u veliki napad na Gazu. Brojke koje je objavilo ministarstvo su u prethodnim sukobima dosta se dobro držao, ali s kolapsom bolničkog sustava u Gazi, izvještavanje je otežano.
Postoje razumni razlozi vjerovati, navodi se u izvješću UN-a, da su ispunjeni uvjeti da se Izrael utvrdi da je počinio genocid.
U prosincu 2023 Južnoafrička Republika podnijela je tužbu za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ). Tužba je jaka, kaže docent na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Helsinkiju Ukri Soirila.
“Strašno je puno ljudi mrtvih i u potrebi. U izjavama koje je Južnoafrička Republika uspjela citirati, činilo se da su barem pojedini predstavnici vlade i vojske mogli pronaći genocidnu namjeru”, opisuje Soirila.
No, prema njegovim riječima, dokazni prag je visok unatoč izjavama pojedinih ministara.
“Ako bih morao procijeniti (hoće li sud utvrditi da se dogodio genocid), rekao bih oko 50/50. Konačna presuda može ići na bilo koji način.”
Šteta na infrastrukturi u Gazi uzrokovana izraelskim vojnim akcijama već bi mogla premašiti uvjete navedene u Sporazumu o genocidu za pogoršanje životnih uvjeta skupine kako bi se skupina iskorijenila, procijenio je. U ovom trenutku ključno je pokazati usmjerenost ka cilju. Teško je u slučajevima genocida, ali neophodno.
“Količina razaranja je vjerojatno dovoljna. Trebali biste moći pokazati da je to učinjeno s namjerom da se unište Palestinci, a ne da se zaustavi Hamas.”
U izvješću UN-a objavljenom početkom travnja navodi se da je u vrijeme njegove izrade 70 posto stambenih područja Gaze bilo uništeno, a 80 posto stanovništva moralo je napustiti svoje domove.
Južnoafrička Republika prikupila je javne izjave nekoliko predstavnika izraelske administracije kako bi dokazala namjernost u svojoj tužbi.
“Naredio sam potpunu blokadu Gaze. Neće biti struje, hrane, goriva, sve je zatvoreno”, rekao je ministar obrane Yoav Gallant.
Sad ćemo krenuti u provođenje Gazi nakbe”, zaprijetio je ministar poljoprivrede Avi Dichter. Nakba se odnosi na prisilno raseljavanje Palestinaca u britanskom mandatu Palestine tijekom rata 1948. tijekom kojeg je uspostavljena država Izrael.
Također i drugi ministri koji predstavljaju ekstremnu desnicu u Izraelu rekli su, da Palestinci napuste Gazu. “Moramo promovirati rješenje koje potiče iseljavanje stanovnika Gaze” i “mi ćemo vladati (u Gazi)”, rekao je ministar unutarnje sigurnosti Itamar Ben-Gvir i ministar financija Bezalel Smotrič.
Organizacija za ljudska prava Amnestija International objavljen u veljači apel čelnicima EUkoji je pozvao na djelovanje EU-a zbog “zabrinjavajućih znakova genocida u Gazi”.
“Rizik od genocida je očit”, kaže izvršni direktor finskog odjela Amnesty Internationala Frank Johansson.
Ogroman broj mrtvih u bombaškim napadima u kratkom vremenu, neselektivna i prekomjerna uporaba sile, sprječavanje humanitarne pomoći, dehumanizirajući govor mržnje prema Palestincima i povijest, Johansson nabraja najgora kršenja ljudskih prava koja Izrael trenutno čini u Gaza. Godine 2022. Amnesty je klasificirao izraelsko ugnjetavanje Palestinaca kao ispunjavanje obilježja zločina apartheida.
“Sve su to stvari koje nas vode prema (istraživanju genocida). Ali taj proces još nismo započeli.”
u Amnestyju da bi se utvrdio genocid, primjenjuje se proces koji je Johansson opisao kao “složen i demokratski”, o čemu svoj glas imaju i svi nacionalni odjeli koji pripadaju organizaciji.
Najteži i najhitniji dio procesa je dokazivanje namjernosti, kaže Johansson. Trebalo bi dokazati dovoljno izvora kojima Amnesty vjeruje da je govor mržnje kanaliziran u politiku; da je svrha upotrebe sile masovno uništenje Palestinaca.
Zato se Amnesty dosad fokusirao na istraživanje ratnih zločina umjesto na genocid, kaže Johansson. Organizacija također ima istraživačkog asistenta na terenu u Gazi koji je mogao svjedočiti događajima.
“U ovom trenutku nismo pokrenuli proces (utvrđivanja genocida) jer sumnjamo da bi to dalo dodatnu vrijednost našem radu. Već imamo znatne dokaze o ratnim zločinima”, kaže Johansson.
Soirilan teško je procijeniti situaciju iz inozemstva. Uz to, paralizirano je i Vijeće sigurnosti UN-a, koje bi inače moglo brzo donositi odluke. Stalne države članice Vijeća, među kojima su Sjedinjene Države i Rusija, imaju pravo veta na rezolucije Vijeća.
U svom govoru u Europskom parlamentu ranije u travnju, predstavnica UN-a Francesca Albanese usporedila je situaciju u Gazi s prethodnim genocidima.
“Ne možemo zatvoriti oči. Moramo prepoznati kakva je situacija i nazvati je pravim imenom. Trebali smo to spriječiti. Čovječanstvo je iznevjerilo još jednu naciju nakon Ruande, Srebrenice i Mjanmara.”
UN i druga međunarodna tijela često su kritizirana zbog svoje nesposobnosti da interveniraju u genocide i druge ratne zločine dok se oni još događaju. Primjerice, tijekom genocida u Ruandi, UN je pokušao ostati naizgled neutralna strana, a mirovne snage koje su bile tamo nisu niti intervenirale u ubojstvima kojima su svjedočili.
“Ako se poslije pokaže kao u Ruandi i saznamo da se dogodio genocid, a na to nije bilo nikakve reakcije, onda je to stvarno teško mjesto”, kaže Soirila.
“Genocid je najteži i najveći od svih zločina protiv čovječnosti”, napisao je bivši glavni tajnik humanitarne organizacije Lääkirit ilm rajoja Alain Destexhe U svom radu o genocidu u Ruandi 1994. Tekst Destexhe prenosi britanska televizijska kuća BBC.
Termin genocid (genocid) uveo je poljsko-židovski pravnik Raphael Lemkin 1943. nakon što je izgubio člana obitelji u holokaustu. Lemkin se zalaže za to da se genocid prizna kao kažnjiv zločin prema međunarodnom pravu.
Konvencija kako bi se spriječio i kaznio zločin masovnog uništenja, odnosno Konvenciju o genocidu odobrila je Opća skupština UN-a 1948. godine.
Osim što nije intervenirao u genocidima, UN je kritiziran zbog činjenice da je bilo teško primijeniti Konvenciju o genocidu na pojedinačne zločine koji su se dogodili. Konkretno, dokazivanje namjernosti često se doživljava kao teško. S druge strane, bilo je i optužbi da države i aktivisti previše koriste termin genocid i to u slučajevima kada to nije primjereno.
“Procesi na međunarodnim sudovima traju godinama i jako su skupi. Čini se laičkim očima da se (slučaj) često svodi na nepouzdanost iskaza svjedoka jer je od te situacije prošlo 20 godina. Uostalom, to je neučinkovito”, ocjenjuje Johansson iz Amnestyja rad međunarodnih sudova.
U međunarodnom na sudovima, sumnje u genocid mogu se rješavati uz ICJ, Međunarodni kazneni sud u ICC-u u Haagu. ICJ rješava sporove između država, dok ICC goni pojedince ako nacionalni sudovi to ne mogu ili ne žele učiniti.
Tužitelj kaznenog suda Karim Khan je proučavao situaciju u Palestini od 2021., kaže predsjedavajući sastanka stranaka ICC-a Päivi Kaukoranta.
Prošli tjedan Izvijestili su izraelski mediji Izraelska vlada zabrinuta je da bi ICC mogao izdati nalog za uhićenje premijera Benjamin Netanyahu i drugi izraelski ministri.
Izrael nije član ICC-a, ali Palestina jest. Mogućim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti koje je počinio Izrael stoga bi se moglo suditi na kaznenom sudu.
“Ako je zločin počinjen na teritoriju države koja je stranka Rimskog statuta (koji je osnovao ICC), može se procesuirati (na ICC-u), čak i ako je počinitelj državljanin treće zemlje”, kaže Kaukoranta.
Na primjer, predsjednik Rusije O Vladimiru Putinu izdan je nalog za uhićenje ICC-a u vezi s ruskim otmicama djece s okupiranih ukrajinskih teritorija. Ni Rusija ni Ukrajina nisu članice ICC-a.
Danas a prošle godine tužitelj ICC-a primio je zahtjev iz Južne Afrike i niza drugih zemalja da istraže situaciju u Palestini. Sud ne započinje istragu s određenim naslovom kaznenog djela, već ispituje stanje u državi u cjelini, odnosno jesu li se u dotičnoj državi dogodila kaznena djela koja su u nadležnosti suda.
Kaukoranta ne ocjenjuje situaciju u Gazi, ali također naglašava važnost dokazivanja namjernosti u slučajevima masovnog uništenja.
“Čak i kod ubojstava velikih razmjera, element svrhe je ono što podiže prag (osude)”, kaže on.
Gaza nije jedini kutak svijeta gdje su podignute sumnje na genocid koji je u tijeku. Situacija u Sudanu, posebice u pokrajini Darfur, također je teška, a postoji i strah od etničkog čišćenja u regiji, kaže Johansson iz Amnestyja.
U Etiopiji je vjerojatno do pola milijuna ljudi umrlo u regiji Tigray, a Amnesty je posebno zabrinut zbog ugnjetavanja manjine Rohingya u Mianmaru i ruskog napada na Ukrajinu.
Kao Južna Afrika protiv Izraela, u 2019 Zapadnoafrička Gambija podnijela je tužbu protiv Mjanmara za genocid pred ICJ-om. Do tada je mijanmarska vojska godinama progonila muslimane Rohingya, a bila je kriva, između ostalog, za mučenja i masovna silovanja.
Slučaj je još u tijeku, ali ICJ je 2020. naredio Myamnaru da poduzme korake za zaštitu Rohinja. Izdala je slične naredbe i Izraelu i Rusiji, protiv kojih je Ukrajina podnijela tužbu.
