Horor scenarij njemačke tajne službe. Rusija bi mogla napasti NATO savez u sljedeće 2 godine, do 2026

Šokantna nova analiza upozorava na “značajno intenziviranje” ruske proizvodnje oružja koje bi moglo dovesti do “udvostručenje ruske vojne moći u sljedećih pet godina” i do rata na teritoriju NATO-a već 2026.

Projekcije o intenziviranju ruske utrke u naoružanju dovele su obavještajne službe do zaključka da se dublji napad u Europi u sljedeće dvije godine “više ne može isključiti”, navodi citirana publikacija.

Vjeruje se da NATO dijeli sličnu zabrinutost zbog nedavnih eskalacija, ali ne vidi da je Zapad nužno uvučen u izravan sukob s Rusijom, navodi Business Insider.

Njemačke agencije još nisu dale izjave za javnost, stoji u izvješću.

Ali napetosti su porasle posljednjih tjedana, ovog vikenda potkopavaju ljutite demonstracije i napadi u Ukrajini, a francuski predsjednik Emmanuel Macron i dalje odbija isključiti mogućnost slanja trupa na istok kako bi se suočili s ruskom krvavom invazijom.

Razmještaj projektila u zapadnoj Rusiji, reorganizacija vojske, pokreti trupa i širenje proizvodnje oružja spominju se u alarmantnom zaključku njemačkih obavještajnih službi, navodi se u publikaciji.

Tvrde da su u roku od dvije godine Rusija bi mogla napasti barem dio teritorija NATO-a zapadno od Ukrajine, poput baltičkih država ili Finske.

Ranije ove godine, grupa T-Intelligence procijenila je da Rusija smatra 2024. kao “prijelazna točka za potpunu pobjedu“, s ciljem da rat dovede do vrhunca između 2025. i 2027. godine.

Također su primijetili da je usprkos velikim gubicima na prvoj crti, ruska obrambena industrija ‘spremna nastaviti povećavati proizvodnju u ključnim područjima’, uključujući izgradnju novih tenkova, oklopnih vozila, kazetnog streljiva, bespilotnih letjelica, topničkog streljiva i kompleta gliserskih bombi.

Također se očekuje da će Rusija vidjeti ‘umjereni oporavak’ u proizvodnji projektila dugog dometa 2024. godine.

Samo ove godine Moskva očekuje potrošiti cca 140 milijardi dolara za obranu, odnosno oko 7,1% BDP-a. Potrošnja za obranu apsorbirat će oko 35% državnog proračuna od 2024. – 30% više nego 2023.

Procjenjuje se da će Ukrajina ove godine potrošiti 44 milijarde dolara na obranu, što je oko 22,1% BDP-a, 50,54% državnog proračuna.

Ukrajina također prima značajnu inozemnu pomoć, ali postoji skepticizam o tome koliko je moguće dogovoriti, a politički akteri se sukobljavaju oko podrške velikim donacijama.

U srijedu je SAD rekao da će Ukrajini poslati oko 300 milijuna dolara pomoći, što je prvi sigurnosni paket koji je ministarstvo obrane najavilo od prosinca.

Ali dolazi u trenutku kada republikanska oporba blokira oko 60 milijardi dolara pomoći u kritičnom trenutku za rat.

Kako pritisak raste, zauzeo je puno oštriji stav prema Rusiji, odbijajući odustati od komentara da će poslati vojsku u Ukrajinu ako bude potrebno.

Krajem veljače Putin je upozorio Macrona da će ih, ako Francuska pošalje trupe u Ukrajinu, doživjeti ista sudbina kao Veliku armiju Napoleona Bonapartea, čija je invazija 1812. završila zapanjujućim porazom i ogromnim gubicima.

U četvrtak je francuski predsjednik ponovio da je europska sigurnost “u pitanju” u Ukrajini, dodajući da bi ruska pobjeda “svela vjerodostojnost Europe na nulu”.

Institut Kiel primjećuje da je Francuska izdvojila 1,79 milijardi eura za Ukrajinu, ili 0,067% BDP-a.

Britanija je Ukrajini od početka rata izdvojila 15,66 milijardi eura, što je 0,55 posto BDP-a.

Njemačka je također obećala značajan iznos za obranu Ukrajine, ponudivši pomoć od 22 milijarde eura, što je 0,57% BDP-a.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius upozorio je u siječnju da bi Rusija mogla napasti državu članicu NATO-a u roku od pet do osam godina.

Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg također je pozvao članice NATO-a da budu spremne na desetljećima dugu konfrontaciju s Rusijom ako bude potrebno.

NATO nastavlja s izvođenjem najvećeg niza zajedničkih vježbi od Hladnog rata, s koji okuplja otprilike 90.000 vojnika iz sve 32 zemlje na zajedničkoj obuci.

Britanski nosač zrakoplova HMS Prince of Wales nosivosti 65.000 tona snimljen je ranije ovog tjedna kako predvodi flotilu brodova iz SAD-a, Španjolske, Norveške, Italije, Njemačke i Francuske.

U preletu je sudjelovalo i šest finskih F18 i dva švedska JAS-39.

Vježbe na kopnu, moru iu zraku odvijale su se duž arktičke obale od ovog tjedna, u kojem sudjeluje više od 20.000 vojnika, više od 50 fregata, podmornica i drugih brodova, kao i oko 110 borbenih zrakoplova, helikoptera i drugih letjelica.

Unatoč demonstraciji sile, vojni stručnjaci upozorili su da je Britanija užasno nedovoljno spremna za sukob.

Slabosti u britanskim oružanim snagama dodatno su naglašene u ovogodišnjem proljetnom proračunu nakon što je kancelar Jeremy Hunt odbio dodijeliti dodatni novac britanskim oružanim snagama.