Antropocen? Koji antropocen? ● Kako Venezuela želi spasiti svoj posljednji ledenjak ● Kada su se pojavili spolni kromosomi?
onečišćenje (2)Foto: Bill Bachman / Alamy / Profimedia
Antropocen? Koji antropocen?
Gotovo cijelo stoljeće, točnije od 1938. godine otkako je taj termin predložio sovjetski istraživač Vladimir Vernadski, govori se o antropocenu, novom geološkom dobu, obilježenom načinom na koji je čovjek utjecao i preoblikovao okoliš.
Izraz je postao iznimno popularan 2000-ih kada ga je preuzeo nizozemski kemičar Paul Crutzen, dobitnik Nobelove nagrade. Crutzen je predložio početak antropocena početkom 18. stoljeća, s početkom industrijskog razdoblja. Većina stručnjaka, poput Vernadskog, tvrdila je da je to počelo prije otprilike 11.000-12.000 godina, sa zorom poljoprivrede.
Ono oko čega su se svi složili jest da je čovjek izvršio značajan utjecaj na Zemlju, potpuno je transformirajući, od globalnog zatopljenja, preko golemog gubitka bioraznolikosti, do zagađenja, nuklearnog otpada i slično.
Čini se, međutim, da se znanstvenici ne slažu s ovom klasifikacijom, a međunarodna skupina istraživača, koja se sastala u okviru Potkomisije za kvartarnu statigrafiju, tijela Međunarodne unije geoloških znanosti, glasovala je protiv prihvaćanja antropocena kao nove geološke ere.
Prijedlog je poražen sa 66% protiv, što su mnogi nazvali a skandalozno glasanje, pogotovo jer motivacija komisije ne uključuje ljudski utjecaj na planet. Umjesto toga, tvrdili su stručnjaci, razdoblje je prekratko da bi odgovaralo definiciji geološke ere. Umjesto epohe, ljudski utjecaj mogao bi se kategorizirati kao događaj, tvrdili su znanstvenici koji su sudjelovali u glasovanju.
Ono što je sigurno je da se tema “antropocena” neće tako skoro vratiti na stol međunarodne komisije, iako je taj termin uveliko u uporabi. U najboljem slučaju, to će ostati termin koji preferiraju mediji i šira javnost. Ali u geologiji i drugim znanostima ne može se govoriti o takvom nečemu.
Kako Venezuela želi spasiti svoj posljednji ledenjak
Prema riječima stručnjaka s tog područja, Venezuela je službeno prva južnoamerička država koja je izgubila sve svoje ledenjake. Ako je prije jednog stoljeća pet ledenjaka u ovoj zemlji pokrivalo ukupno oko 1.000 hektara, sada možemo govoriti samo o nekoliko mrlja leda, raspoređenih na najviše 2 hektara, u pustom krajoliku.
Ledenjaci El Leon, La Concha, El Toro i Bolivar nestali su jedan po jedan posljednjih godina. La Corona, najveća među njima, s površinom od 450 hektara prije manje od jednog stoljeća, ona je od kojih je ostalo tek nekoliko tragova leda.
Međutim, vlada Venezuele ne slaže se s odlukom stručnjaka i objavila je svoju namjeru da ove posljednje fragmente zaštiti s divovski geotermalni pokrivač, izrađene od polipropilenske plastike, poput onih koje se koriste za pokrivanje skijaških staza. Štoviše, tvrdili su venezuelanski političari, to ne samo da bi zaštitilo ono što je ostalo od posljednjeg ledenjaka, nego bi čak moglo preokrenuti proces. Deka je tamo već helikopterom dovezena u 35 zasebnih dijelova (svaki je dimenzija 2,75 puta 80 metara), ali vlada nije objavila kada će biti sastavljena.
Znanstvenici, međutim, tvrde da su napori apsolutno beskorisni. Prvo, ledenjak treba pokrivati najmanje deset hektara da bi bio klasificiran kao takav. Drugo, čak i s dekama i drugim očajničkim metodama spašavanja posljednjih komadića leda, ne daju više od pet godina dok led potpuno nestane. I to su najoptimističnija predviđanja.
Kada su se pojavili spolni kromosomi?
Tim genetičara iz nekoliko istraživačkih centara u SAD-u tvrdi da je uspio identificirati izvor najstarijih spolnih kromosoma. Točnije, predak glavonožaca koji je živio prije oko 380 milijuna godina.
Studija, koja se pojavila u časopisu prirodnotvrdi da su znanstvenici analizirali genom nekoliko hobotnica iz vrste Octopus bimaculoides, vrste porijeklom iz Pacifika, a iznenađenje se pojavilo u tragovima tih testova.
Naime, stručnjaci su identificirali 29 pari kromosoma kod žena, zajedno s jednim kromosomom, koji su nazvali kromosomom 17. Za usporedbu, muškarci imaju dva kromosoma 17. Razlika je navela genetičare na zaključak da su kromosomi ti koji određuju spol, a analize DNK kasnije je to potvrdio.
Kromosom 17 sadrži gene slične onima koji uključuju proteine uključene u reproduktivni sustav kod ljudi, uključujući proteine koji se nalaze u spolnim stanicama. I odavde su autori studije počeli ekstrapolirati.
Niz analiza na drugim vrstama glavonožaca (hobotnice ili lignje) potvrdio je postojanje dotičnih kromosoma. Međutim, to se nije dogodilo s nautilusima. Na temelju ovog otkrića znanstvenici su mogli zaključiti da su novoidentificirani spolni kromosomi nastali nakon evolucijskog odvajanja spomenutih vrsta. Točnije, prije oko 380 milijuna godina.
Prije ovih studija procijenjeno je da su se najstariji spolni kromosomi pojavili prije oko 180 milijuna godina, kod jesetri.
Pratite našu Facebook stranicu, Vruće vijesti Znanostkako bi izravno, u stvarnom vremenu, mogli primati najnovije informacije i zanimljivosti iz svijeta znanosti!
Izvor fotografije: profimediaimages.ro
