Rusija bi mogla napasti teritorij zemalja članica NATO-a “od 2026. nadalje”, prema analizi vojnih prijetnji njemačke obavještajne službe, javljaju Business Insider i European Pravda, prema Ukrajinska Pravda.
U sjedištu NATO-a u Bruxellesu u ponedjeljak je podignuta švedska zastavaFoto: Kenzo TRIBOUILLARD / AFP / Profimedia
Reorganizacija ruske vojske, pokreti trupa i raspoređivanje projektila u zapadnom dijelu zemlje, kao i povećana ruska proizvodnja oružja pokazuju da se Rusija priprema za veliki sukob sa Zapadom, pokazuje analiza njemačkih obavještajnih službi.
Povećana proizvodnja oružja mogla bi udvostručiti rusku vojnu snagu u sljedećih pet godina u odnosu na današnju, posebice u konvencionalnom oružju, prema tajnom izvješću.
“Više se ne može isključiti” da će Rusija napasti barem dio teritorija NATO-a “od 2026. nadalje”, poput baltičkih država ili Finske, navodi se u izvješću na koje se poziva Business Insider, u kojem se ističe da njemačke agencije nisu ipak dao takve konkretne izjave u javnosti.
Business Insider kaže da u sjedištu NATO-a dijele zabrinutost zbog sve većih vojnih sposobnosti Rusije i kasnijih sukoba, ali ne vide da to nužno vodi u rat.
General pukovnik Alexander Sollfrank, zapovjednik vojnog logističkog središta NATO-a u jugozapadnoj Njemačkoj, pozvao je saveznike da se uhvate u koštac s “birokracijom” koja ometa kretanje trupa i opreme i sprječava druge zemlje da koriste oružje i drugu opremu u slučaju velike krize .
Business Insider posebno se poziva na procjene američkih obavještajnih službi, koje “srednjoročno” ne vide opasnost od ruskog napada na NATO i vjeruju da će ruskim oružanim snagama trebati još pet do osam godina da obnove vojnu moć koju su imao prije invazije na Ukrajinu.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius upozorio je u siječnju da bi se rat između Rusije i Ukrajine mogao proširiti na susjedne zemlje, ali je predvidio da bi Vladimir Putin mogao napasti državu NATO-a “za 5-8 godina” od sada.
“Gotovo svaki dan čujemo prijetnje iz Kremlja – nedavno opet protiv naših prijatelja u baltičkim državama”, rekao je Pistorius, točno godinu dana nakon što je preuzeo dužnost saveznog ministra obrane.
U subotu je i zamjenik glavnog tajnika NATO-a Mircea Geoană ponovio da se moramo pripremiti za barem još nekoliko godina napetih odnosa s Moskvom.
Vojni Schengen u Europi
Najveći izazov unutar NATO-a je birokracija u vezi s transferom vojnika i opreme između država članica.
Čelnici NATO-a nekoliko su se godina nadali stvaranju vojnog ekvivalenta schengenskom području, dopuštajući bezvizno putovanje između država sudionica.
Upravo su u tijeku razgovori o stvaranju “vojnih koridora” u Europi, a rezultati bi mogli biti objavljeni prije sljedećeg summita NATO-a koji će se održati u srpnju u Washingtonu.
Njemačka, Nizozemska i Poljska potpisale su sporazum krajem siječnja s ciljem smanjenja birokracije koja sprječava brzo prekogranično kretanje trupa i oružja duž jednog od glavnih koridora koji vode od Sjevernog mora do istočnog krila NATO-a.
Nizozemska ministrica obrane Kajsa Ollongren izjavila je kako je bitno uspostaviti uvjete koji će omogućiti brzo vojno raspoređivanje prije nego izbije potencijalni sukob.
„Geografija je to što jest. To znači da se morate brzo kretati iz Nizozemske, preko Njemačke, u Poljsku”, izjavio je.
Podsjećamo, Rusija je 24. veljače 2022. pokrenula neopravdanu i ničim izazvanu agresiju na Ukrajinu, tvrdeći da u susjednoj zemlji provodi “specijalnu vojnu operaciju denacifikacije” i zaštite ruskojezične zajednice.
Ruska ekonomija sada je na ratnoj nozi s tvornicama oružja koje rade 24 sata dnevno, a trećina javne potrošnje sada je dodijeljena obrani, što je vladu na čelu s Mihailom Mišustinom prisililo da u posljednje 2 godine potroši gotovo 6,5 trilijuna rubalja iz svojih proračun za crne dane, Fond narodnog blagostanja.
Ruska državna obrambena tvrtka Rostec, koja je pod sankcijama Zapada, ustvrdila je u prosincu 2023. da je od početka rata u Ukrajini 50 puta povećala proizvodnju streljiva za malokalibarsko oružje i višecevne rakete.
Osim toga, korporacija bi povećala proizvodnju oklopnih transportera za 5,5 puta i proizvodnju borbenih tenkova za sedam puta.
Putin je u više navrata pozivao na povećanje proizvodnje protuzrakoplovne, protubaterijske opreme i, posebice, dronova.
