Besplatno otključajte Editor’s Digest
Roula Khalaf, urednica FT-a, bira svoje omiljene priče u ovom tjednom biltenu.
SAD je zrakoplovom prebacio osoblje iz svoje ambasade s Haitija dok nasilje guta tu karipsku zemlju, a bande napadaju vladine zgrade u glavnom gradu Port-au-Princeu.
“Pojačano nasilje bandi u susjedstvu u blizini kompleksa američkog veleposlanstva i u blizini zračne luke dovelo je do odluke State Departmenta da organizira odlazak dodatnog osoblja veleposlanstva”, priopćilo je američko veleposlanstvo u nedjelju.
“Sporedno” osoblje je otišlo, rečeno je bez navođenja brojeva, ali je veleposlanstvo ostalo otvoreno. Nekoliko zemalja, uključujući Francusku i Španjolsku, smanjile su svoje osoblje u veleposlanstvima ili obustavile rad u posljednje dvije godine.
Zemlja je zaglibila u novi ciklus nasilja nakon što su suparničke bande udružile snage ovog mjeseca kako bi pokrenule val napada na vladu. Ministarstvo unutarnjih poslova zapaljeno je u petak navečer usred intenzivnih borbi u centru Port-au-Princea, dok su napadnute i policijske postaje.
Bande pozivaju na ostavku premijera Ariela Henryja, koji je preuzeo vlast uz potporu SAD-a nakon ubojstva predsjednika Jovenela Moïsea u srpnju 2021., ali nije održao izbore; od tada su istekli mandati svih dužnosnika u.
Američki državni tajnik Antony Blinken prisustvovao je u ponedjeljak hitnom sastanku na Jamajci s čelnicima Caricoma, trgovinskog bloka Karipske zajednice, kako bi razgovarali o Haitiju. Henry, koji je zaglavljen u Puerto Ricu, nije prisustvovao summitu.
Blinken je u ponedjeljak rekao da će SAD osigurati dodatnih 100 milijuna dolara za potporu međunarodnoj misiji za potporu haićanskoj policiji, povrh 200 milijuna dolara koji su ranije bili obećani. Kenija se obvezala voditi misiju koja je dugo bila u zastoju, iako nije jasno kada bi moglo doći do raspoređivanja.
“Međunarodna zajednica mora raditi zajedno s Haićanima na mirnoj političkoj tranziciji”, rekao je Brian Nichols, pomoćnik tajnika američkog State Departmenta za pitanja zapadne hemisfere, u objavi na X u ponedjeljak.
U isto vrijeme zemlja prolazi kroz teške humanitarne uvjete. Mnoge škole i bolnice su zatvorene, dok su nevladine organizacije – često administratori usluga na Haitiju – upozorile da su hrana, voda i gorivo pri kraju.
Oko 15.000 ljudi raseljeno je zbog nedavnih napada, priopćio je UN, dok je 3.800 zatvorenika pobjeglo iz dva zatvora ovog mjeseca.
Jimmy Cherizier, zastrašujući vođa bande poznat i kao “”, rekao je na uličnoj tiskovnoj konferenciji u Port-au-Princeu u utorak da “ako Ariel Henry ne odstupi, ako međunarodna zajednica nastavi podržavati Ariel Henry, odvest će nas izravno u građanski rat koji će završiti genocidom”.
SAD je pozvao Henryja da “ubrza političku tranziciju” stvaranjem “širokog, neovisnog predsjedničkog koledža”, priopćio je prošli tjedan State Department.
Taj bi se kolegij sastojao od političara i haićanskih članova civilnog društva koji bi usmjeravali zemlju prema raspoređivanju međunarodnih snaga za održavanje reda i eventualnim izborima.
Južno zapovjedništvo američke vojske u nedjelju je priopćilo da je također poslalo osoblje na Haiti radi jačanja sigurnosti veleposlanstva. “Ovaj zračni most osoblja u i iz veleposlanstva u skladu je s našom standardnom praksom za povećanje sigurnosti veleposlanstava u cijelom svijetu, a u vojnom zrakoplovu nije bilo Haićana”, stoji u priopćenju.
Zemlja je zapravo zatvorena, a zračna luka i luka u Port-au-Princeu obustavljaju rad zbog najnovijeg nasilja. Njezin otočni susjed Dominikanska Republika zatvorila je svoju kopnenu granicu u dužini od 390 kilometara za ljude.
Henry je prošlog mjeseca napustio Haiti kako bi prisustvovao summitu s čelnicima Caricoma u Gvajani. Dominikanski predsjednik Luis Abinader odbio je Henryjeva nastojanja da se vrati preko Dominikanske Republike.
Henry je posljednji put viđen u javnosti 1. ožujka u Nairobiju, gdje je nastojao ubrzati raspoređivanje međunarodnih sigurnosnih snaga kako bi ojačao policiju koja je pregazila Haiti. Kenija je obećala voditi misiju koju je odobrio UN s 1000 policajaca, dok su afričke i karipske zemlje, uključujući Benin, Čad i Jamajku, također rekle da će poslati svoje osoblje.
Predsjednik El Salvadora Nayib Bukele, koji je pobijedio na reizboru ranije ove godine nakon što je predvodio drakonsku akciju slamanja bandi, tvrdio je da bi mogao riješiti probleme Haitija ako mu se pruži prilika.
“Možemo to popraviti”, napisao je Bukele na X u nedjelju. “Ali trebat će nam rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a, pristanak zemlje domaćina i svi troškovi misije koje treba pokriti.”
