Bruxelles
vrpoljiti se vrijeme je isteklo.
Kada finski birači izaberu svoje predstavnike u Europski parlament na europskim izborima koji se održavaju 9. lipnja, mogu biti sigurni da će zastupnici biti uključeni u donošenje važnih odluka. Zbog prijetnje Rusije, konkurencije Kine i nestabilnosti SAD-a, u narednom razdoblju predstoje odluke koje će oblikovati EU do srži. Gotovo svi zakoni EU-a prolaze kroz Europski parlament, tako da se finski zastupnici u Europskom parlamentu također mogu izjasniti o njima.
Iz Finske se u Europski parlament bira 15 zastupnika. U parlamentu od 720 zastupničkih mjesta udio nije velik, ali je moć pojedinih europarlamentaraca veća nego što se može zamisliti gledajući brojke. Postoje dva razloga.
Prije svega, ističe se moć pojedinog zastupnika koji uspije preuzeti obveze pripreme zakonskih projekata koji su mu važni u povjerenstvima. U njima on može bitno oblikovati stav svoje grupe ili cijelog parlamenta o tom pitanju. U parlamentu ne postoji sličan sustav.
Drugo, Europski parlament se od parlamenta razlikuje po tome što nije podijeljen na vlast i oporbu, a grupna disciplina često ne drži. Odluke o glasovanju pojedinačnih zastupnika u Europskom parlamentu stoga imaju povećanu važnost, posebno u kontroverznim pitanjima gdje većina može biti vrlo mala. Dekret o obnovi prošao je u parlamentu s većinom od samo 12 glasova.
Barem će finski zastupnici u Europskom parlamentu moći zauzeti stav o ovim temama u novom mandatu.
Hoće li von der Leye dobiti produženje?
Prva stvar na kojoj novi europarlamentarci mogu pokazati svoju moć je imenovanje nove komisije. Predsjednik povjerenstva, a potom i kandidati za povjerenike koje pošalju države članice moraju za svoje imenovanje tražiti podršku većine parlamenta. Osoba desnog centra sada vodi komisiju Ursula von der Leyen podnosi zahtjev za produljenje.
Hoće li nove države članice ući u EU?
EU nije primala nove članice od 2007. godine, ali zbog prijetnje Rusije Unija se priprema za primanje novih članica što je prije moguće. Osam je zemalja kandidata: Albanija, Bosna i Hercegovina, Moldavija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Srbija, Turska i Ukrajina.
Proširenje ima vrlo konkretne posljedice: nove zemlje članice moći će sudjelovati u regionalnim i poljoprivrednim subvencijama EU-a. Njezini građani dobivaju pravo kretanja i rada u drugim zemljama EU-a.
Hoće li Finska izgubiti pravo veta?
Zbog proširenja se želi reformirati odlučivanje i institucije EU. Cilj je osigurati da pristupanje novih država članica ne paralizira donošenje odluka.
Konkretno, želimo se riješiti zahtjeva za jednoglasnost. Predloženo je da bi se, primjerice, o sankcijama, vanjskoj politici ili oporezivanju u budućnosti moglo odlučivati kvalificiranom većinom.
Drugo veliko pitanje je kako EU jača borbu protiv korupcije i kontrolu vladavine prava u zemljama članicama.
Hoće li proračun EU rasti?
Rasprava o sljedećem višegodišnjem proračunu EU počinje vrlo brzo nakon izbora. Mnogo je prijedloga u zraku za radikalnu reformu proračuna. Mnogi zahtijevaju jasno veći “ratni proračun” za EU od sadašnjeg. EU se već mora početi pripremati za članstvo Ukrajine, što bi značilo preraspodjelu poljoprivrednih i regionalnih subvencija.
Kako se podržava Ukrajina?
Europski parlament nema ovlasti odlučivati o pomoći u oružju koju šalju države članice, ali zastupnici odlučuju, primjerice, o carinskim izuzećima ponuđenim Ukrajini, prihvatu izbjeglica i nastavku financijske potpore.
Zajednička obrana za EU?
Zbog prijetnje Rusije, jačanje obrane EU jedna je od najvažnijih tema nadolazećeg izbornog razdoblja. U prvoj fazi to znači jačanje obrambene industrije, ali predstoji i načelnija rasprava ide li EU prema obrambenoj uniji koja uključuje zajedničke snage.
Predstoje mnoga konkretna pitanja: treba li se o dozvolama za izvoz oružja dogovoriti na razini EU? Treba li pri kupnji opreme dati prednost europskim proizvođačima? Hoće li zemlje članice biti prisiljene na zajedničku nabavu?
Kočnica klimatskoj politici?
Nastavak zelene tranzicije EU jedna je od najkontroverznijih tema tijekom europskih izbora. Desno krilo Sabora rado bi napravilo pauzu oko nove klimatske uredbe. Na početku svog mandata novi zastupnici će vrlo brzo moći zauzeti stav o nastavku klimatskih mjera, kada EU odredi cilj smanjenja emisija do 2040. godine.
Granice zatvorene?
Vodi se živa rasprava o tome treba li EU preseliti prijem i obradu zahtjeva za azil izvan Unije. Ideja sada dobiva podršku iz različitih dijelova Europe.
