JERUZALEM — Dok se Izrael bori u dugotrajnom ratu u Gazi, široka izuzeća od obvezne vojne službe za ultraortodoksne muškarce ponovno su otvorila duboke podjele u zemlji i uzdrmala vladinu koaliciju, pri čemu se kolege premijera Benjamina Netanyahua, članovi ratnog kabineta, odlučno protive njegovom predloženom novom novačenju zakon.
Do kraja mjeseca, izraelska vlada mora predstaviti zakon čiji je cilj povećanje zapošljavanja među vjerskim zajednicama. Kako se rok približava, javni diskurs postaje sve otrovniji – odstupanje od demonstracija jedinstva na početku rata.
Netanyahuova vlada do sada je preživjela bijes javnosti izazvan Hamasovim napadom 7. listopada koji je zapalio rat, ali ga je pitanje nacrta stavilo u škripac. Pad tročlanog ratnog kabineta potkopao bi stabilnost zemlje u osjetljivom trenutku borbi. Ali gubitak ultraortodoksnih stranaka srušio bi njegovu širu vladajuću koaliciju i gurnuo zemlju u nove izbore jer on i njegova stranka Likud loše zaostaju u anketama.
“Politički, ovo je jedna od najkonkretnijih prijetnji vladi”, rekao je Gilad Malach, stručnjak za ultraortodoksne na Izraelskom institutu za demokraciju, jeruzalemskom think tanku.
Većina židovskih muškaraca mora služiti gotovo tri godine nakon čega slijede godine služenja u pričuvi. Židovke služe dvije obvezne godine. Ali politički moćni ultraortodoksni, koji čine otprilike 13% izraelskog društva, tradicionalno dobivaju iznimke ako redovno studiraju u vjerskim sjemeništima. Izuzeća – i vladine stipendije koje mnogi studenti sjemeništa dobivaju do svoje 26. godine – razbjesnili su širu javnost.
Vrhovni sud presudio je da je sadašnji sustav diskriminirajući i dao vladi rok do 1. travnja da predstavi prijedlog zakona i do 30. lipnja da ga usvoji.
Yoav Gallant i Benny Gantz — koji s Netanyahuom čine ratni kabinet — kažu da zakon koji je premijer predložio ne ide dovoljno daleko prema povećanju broja ultraortodoksnih koji će se pridružiti vojsci. Kritičari kažu da bi neki aspekti, poput podizanja dobi za izuzeće, mogli čak smanjiti brojke.
Gantz, glavni Netanyahuov politički suparnik, rekao je da će napustiti vladu ako zakon o novačenju bude oslabljen ili ne uspije proći do roka. Ministar obrane Gallant rekao je da će podržati novi zakon samo uz potporu Gantza i više centrističkih članova izvanredne ratne vlade zemlje.
Vlada je sastavljena od ultraortodoksnih i vjerskih ultranacionalističkih stranaka kojima se u prvim danima rata pridružila frakcija predvođena bivšim vojnim generalima, uključujući Gantza. Sindikat je zamišljen kao pokazivanje jedinstva nakon 7. listopada, ali strane se uvelike razlikuju po pitanju vojnog roka.
Nakon Hamasovog napada, Izrael je aktivirao 360.000 rezervista, što je njegova najveća mobilizacija od Bliskoistočnog rata 1973. godine. Mnogi su u međuvremenu pušteni, ali se očekuje da će se vratiti na aktivnu dužnost u narednim mjesecima. Povećana dužnost pričuve i razgovori o produljenju obvezne službe produbili su bijes javnosti.
Među židovskom većinom u Izraelu obvezna vojna služba uglavnom se doživljava kao lonac za taljenje i obred prijelaza. Ultraortodoksni kažu da će integracija u vojsku ugroziti njihov generacijski star način života i da njihov pobožni životni stil i predanost održavanju židovskih zapovijedi štite Izrael koliko i jaka vojska.
“Više volimo umrijeti nego služiti u izraelskoj vojsci”, rekao je Yona Kruskal, 42, otac 11 djece i redoviti student sjemeništa, dok je prošlog tjedna blokirao promet u Jeruzalemu s oko 200 drugih u jednom od čestih prosvjeda protiv novačenja zakon. “Nema šanse da nas natjerate da idemo u vojsku, jer nas je vraški zadesilo da vojska i vjera proturječe jedna drugoj.”
Dok su se ultraortodoksni tukli s policijom na prosvjedu, drugi Izraelci su ih grdili, skandirajući “Sramota! Sram!”
“Moji prijatelji sjede u Gazi dok si ti ovdje, sjediš na zemlji”, vikao je jedan čovjek. Žena je vrištala na prosvjednike da njezin sin služi u Gazi kako bi ih zaštitio.
Oren Shvill, osnivač Brothers in Arms, prosvjedničke skupine koja predstavlja rezervne vojnike koji se protive Netanyahuu, rekao je da ultraortodoksni imaju koristi od zaštite vojske, a da ne sudjeluju. “Za sve postoji jedan zakon i treba ga jednako provoditi”, rekao je.
Ekonomisti kažu da je sustav neodrživ. Uz visoku stopu nataliteta, ultraortodoksna zajednica je najbrže rastući segment stanovništva, s oko 4% godišnje. Svake godine, otprilike 13.000 ultraortodoksnih muškaraca dosegne dob za regrutaciju od 18 godina, ali manje od 10% ih se unovači, prema Odboru za državnu kontrolu izraelskog parlamenta, koji je nedavno održao saslušanje o tom pitanju.
“Jedna od stvari koja je u prošlosti bila diskutabilna, a sada je mnogo jasnija, jest da trebamo više vojnika”, rekao je Yoaz Hendel, bivši Netanyahuov pomoćnik i ministar u kabinetu koji je upravo završio četveromjesečnu pričuvnu dužnost kao zapovjednik specijalnih snaga jedinica. Rekao je da bi teret službe trebao biti ravnomjerno raspodijeljen među svim slojevima stanovništva.
Čini se da je šok od napada od 7. listopada pobudio određeni entuzijazam među ultraortodoksima da služe, ali prema izraelskim medijima nije došlo do velikog novačenja. Vojska je odbila komentirati stopu novačenja ultraortodoksnih.
Rasprava je dugo dijelila Izrael, a niz sudskih odluka opetovano je utvrdio da je sustav nepravedan. Ali izraelski su čelnici, pod pritiskom ultraortodoksnih stranaka, opetovano odustajali. Ostaje nejasno hoće li Netanyahu to moći ponoviti.
Razdor oko izuzeća pogoršan je prošle godine kada je Netanyahuova vlada nastavila reviziju pravnog sustava uz podršku ultraortodoksnih partnera u vlasti koji su nastojali poništiti sudske odluke o vojnom roku. Vlada je zamrznula remont nakon izbijanja rata.
Vojska je pokušala izaći u susret ultraortodoksima stvaranjem zasebnih jedinica koje im omogućuju održavanje vjerskih običaja, uključujući minimiziranje interakcije sa ženama.
Ephraim Luff, 65, redoviti student sjemeništa u ultraortodoksnom gradu Bnei Braku, odbacio je takve napore, rekavši da muškarci koji se prijavljuju u ove jedinice nisu “pravi Haredimi”, kako se ultraortodoksni zovu na hebrejskom.
“Vojska je posljednja faza izraelskog obrazovanja kako bi ljudi postali sekularni Izraelci i odvojili ih od njihovog židovskog naslijeđa”, rekao je Luff, koji je opisao kako je jedno od njegovih osmero djece “zalutalo s puta” redovnog učenja i služilo u vojsci kao vozač kamiona godinu i pol.
Jedan od dvojice glavnih rabina u zemlji, Yitzhak Yosef, rekao je ovog mjeseca da će se ultraortodoksni “svi preseliti u inozemstvo” ako budu prisiljeni prijaviti se. Komentar je izazvao i osudu, zbog poticanja Izraelaca na odlazak tijekom nacionalne krize, i ismijavanje, jer mnogi sekularni Izraelci ne bi imali problema s masovnim odlaskom ultraortodoksnih, rekao je Malach iz Izraelskog instituta za demokraciju.
Naprotiv, nespremnost ultraortodoksnog vodstva na kompromis čak i dok drugi dijelovi izraelskog društva podnose značajne žrtve udaljila je veći dio javnosti, rekao je Malach.
“U ovoj vladi ne vidim pravu priliku za promjenu”, rekao je. “Ali ako budu izbori i postoji koalicija bez haredima ili s oslabljenim haredima, moglo bi doći do promjene.”
