Predsjednik Vladimir Putin produljio je svoju vladavinu nad Rusijom na premoćnim izborima čiji ishod nikada nije bio upitan, objavivši u ponedjeljak svoju odlučnost da napreduje dublje u Ukrajini i zaprijeti novim prijetnjama Zapadu.
Nakon najoštrijeg slamanja neistomišljenika od sovjetskih vremena, bilo je jasno od najranijih povratka da će se Putinova vladavina od gotovo četvrt stoljeća nastaviti s petim mandatom koji mu daje još šest godina. Ipak, Rusi su poslušali poziv da prosvjeduju protiv Putinove represije i njegovog rata u Ukrajini pojavivši se na biračkim mjestima u nedjelju u podne.
Nakon prebrojavanja svih izbornih jedinica u ponedjeljak, izborni dužnosnici rekli su da je Putin osigurao rekordan broj glasova, naglašavajući njegovu potpunu kontrolu nad političkim sustavom. Američki i drugi zapadni čelnici osudili su izbore kao lažne.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da nema “ničeg slobodnog ni poštenog” u vezi s izborima, ali se čini da se odupro pozivima ruske oporbe da ne prizna Putina kao pobjednika.
Uoči izbora, Putinov najveći politički protivnik, Aleksej Navaljni, umro je u arktičkoj kaznenoj koloniji, antiratnim kandidatima je zabranjeno glasanje, a nezavisni glasovi su ušutkani medijskom blokadom koju podržava Kremlj. Niti jedna neovisna organizacija za promatranje nije mogla promatrati izbore, a analitičari su rekli da internetska anketa znači da je glasovanje vrlo podložno manipulaciji. Bilo kakva javna kritika Putina ili njegovog rata u Ukrajini je ugušena.
Putin se pojavio u ponedjeljak navečer na Crvenom trgu u srcu Moskve na koncertu kojim je obilježio desetu godišnjicu otkako je pripojio Krim Ukrajini. Uz njega su se na pozornici pojavila i tri simbolična Putinova predsjednička kandidata koji su ga javno podržali nakon kampanja u kojima ga nitko od njih nije kritizirao.
Putin je vodio Rusiju kao predsjednik ili premijer od prosinca 1999. Na kraju svog petog mandata, on bi bio ruski čelnik s najdužim stažem od Katarine Velike, koja je vladala tijekom 18. stoljeća.
Ohrabren svojom velikom pobjedom, Putin je rekao da planira napraviti tampon zonu u Ukrajini kako bi zaštitio Rusiju od prekograničnog granatiranja i napada. Upitan može li izbiti otvoreni sukob između Rusije i NATO-a, Putin je kratko odgovorio: “U današnjem svijetu je sve moguće”. Dodao je: “Svima je jasno da će nas to staviti na korak od Trećeg svjetskog rata punog opsega.”
Ruski dužnosnici rekli su da su prošle godine regrutirali više od 500.000 dobrovoljaca za vojsku, ali mnogi očekuju da će Putin mobilizirati više snaga kako bi pokušao prodrijeti dublje u Ukrajinu. Analitičari kažu da bi ruske vlasti u postizbornom razdoblju mogle uvesti i nepopularne mjere poput povećanja poreza.
Kremlj je sada “sve samouvjereniji”, jer je “naučio koliko je stanovništvo pasivno i koliko je učinkovita njihova vlastita represija”, rekao je Nigel Gould-Davies, viši suradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu.
Rusko Središnje izborno povjerenstvo priopćilo je u ponedjeljak da je sa svim prebrojanim biračkim mjestima Putin dobio 87 posto glasova. Predsjednica Središnjeg izbornog povjerenstva Ella Pamfilova rekla je da je gotovo 76 milijuna birača dalo svoj glas Putinu.
U nezakonito pripojenim regijama Ukrajine najmanje 249 ljudi privedeno je zbog odbijanja sudjelovanja u glasovanju i zbog kritiziranja ruskih vlasti prema Ukrainian Eastern Human Rights Group.
“Glasovanje na okupiranim područjima odvijalo se doslovno pod prijetnjom oružjem, kada su članovi izbornih povjerenstava hodali od vrata do vrata u pratnji vojnih lica s oružjem”, rekao je Pavlo Lysianskyi, voditelj skupine.
Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy kritizirao je izbore i glasovanje u nezakonito pripojenim regijama rekavši da je “sve što Rusija čini na okupiranom teritoriju Ukrajine zločin”.
Njemačka je također oštro kritizirala glasovanje. “Rusija je, kao što je kancelarka već rekla, sada diktatura i njome vlada Vladimir Putin na autoritaran način”, rekla je glasnogovornica kancelara Olafa Scholza, Christina Hoffmann.
Kineski predsjednik Xi Jinping, indijski premijer Narendra Modi i turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan čestitali su Putinu, kao i sjevernokorejski vođa Kim Jong Un i predsjednici država koje imaju povijesne i sadašnje veze s Rusijom, poput Azerbajdžana i Bjelorusije.
Navaljnijevi suradnici pozvali su one nezadovoljne Putinom ili ratom da izađu na birališta u nedjelju u podne – i činilo se da su redovi ispred brojnih biračkih mjesta u Rusiji i u njezinim veleposlanstvima diljem svijeta u to vrijeme porasli.
Navaljnijeva udovica, Julija Navalnaja, koja je provela više od pet sati u redu pred ruskom ambasadom u Berlinu, rekla je novinarima da je na glasačkom listiću napisala ime svog pokojnog supruga.
Upitana ima li poruku za Putina, Navalnaya je odgovorila: “Molim vas, prestanite tražiti poruke od mene ili od nekoga za gospodina Putina. Ne može biti nikakvih pregovora i ničega s gospodinom Putinom, jer on je ubojica, on je gangster.”
Putin je na konferenciji za novinare po prvi put nakon nekoliko godina spomenuo Navaljnog po imenu, izjavivši da ga je bio spreman pustiti u zamjenu za neidentificirane zatvorenike u zapadnim pritvorima samo nekoliko dana prije smrti oporbenog čelnika.
Sullivan, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, osporio je te tvrdnje. Rekao je novinarima tijekom brifinga u Bijeloj kući u ponedjeljak da su američki dužnosnici razgovarali s Rusijom “mjesecima i godinama” o puštanju američkih zatvorenika, ali “ni u jednom od ovih razgovora nisu čuli da je ruski dužnosnik podigao Navaljnog kao dio razmjene zatvorenika”.
Pristaše Navaljnog pohrlile su na njegov grob u Moskvi, neki su donijeli glasačke listiće s njegovim imenom.
Ruski čelnik odbacio je učinkovitost očitog prosvjeda i odbacio zapadne kritike glasovanja. Umjesto toga, pokušao je okrenuti ploču Zapadu, optuživši da su četiri kaznena postupka protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa korištenje pravosuđa u političke svrhe.
“Cijeli svijet se tome smije”, rekao je.
Neki su ljudi rekli AP-u da su bili sretni što su glasali za Putina – što nije iznenađujuće u zemlji u kojoj državna TV emitira hvalospjeve ruskom čelniku, a iznošenje bilo kojeg drugog mišljenja je riskantno.
Dmitry Sergienko, koji je glasao u Moskvi, rekao je: “Sretan sam sa svime i želim da se sve nastavi kao sada.”
Glasovanje se odvijalo tijekom tri dana na biračkim mjestima diljem goleme zemlje, u nezakonito pripojenim regijama Ukrajine i putem interneta.
Nekoliko je ljudi uhićeno, uključujući Moskvu i St. Petersburg, nakon što su pokušali izazvati požare ili podmetnuti eksploziv na biračkim mjestima, dok je nekoliko drugih privedeno jer su bacali zeleni antiseptik ili tintu u glasačke kutije. Mnogo ih je više uhitila policija zbog pokušaja prosvjeda.
Grupa OVD-Info koja prati politička uhićenja rekla je da je u nedjelju uhićeno oko 90 ljudi u 22 grada diljem Rusije.
Stanislav Andrejčuk, supredsjedatelj neovisnog nadzornog tijela Golos, rekao je da su Rusi pretresani prilikom ulaska na biračka mjesta, da je bilo pokušaja da se provjere ispunjeni glasački listići prije nego što su ubačeni, a u jednom izvješću stoji da je policija zahtijevala da se otvori glasačka kutija kako bi se uklonio glasački listić.
Ogromni redovi formirali su se oko podneva ispred diplomatskih misija u Londonu, Berlinu, Parizu i drugim gradovima s velikim ruskim zajednicama, od kojih su mnogi napustili svoje domove nakon Putinove invazije na Ukrajinu.
___
Ova je priča ažurirana kako bi se ispravilo da je Putin prvi put u godinama nakon zatvaranja birališta nazvao Navaljnog po imenu.
___
Pratite AP-ovo izvještavanje o izborima u Rusiji:
