Dok su propalestinski prosvjedi uzburkali kampus i prisilili na prelazak na učenje na daljinu, upravni odbor Sveučilišta Columbia ovaj je tjedan izrazio povjerenje svojoj predsjednici, Minouche Shafik.
Ali dok policijski dronovi kruže iznad glave, prijeti izglasavanje nepovjerenja u sveučilišnom senatu i političari koji je pozivaju na ostavku, previranja s kojima se suočava ekonomist veteran Shafik — bivša viša osoba u Svjetskoj banci i Banci Engleske koja je na Columbiji manje od godinu — bio je daleko od kraja.
Akademik koji ju je dobro poznavao u ranijim ulogama rekao je: “Minouche [has been] bila iznimno uspješna u angažiranju vodstva gdje god je išla. Ali ne vidim kako se snalazi u ovome i preživljava.
“To je Catch-22. Što više umirujete desničarske napade na kulturu kampusa, to više potkopavate svoju poziciju na sveučilištu.”
Shafik je morao proći delikatnu granicu između omogućavanja slobode govora u kampusu i osude epizoda antisemitizma i islamofobije kako su se dogodile, u grozničavoj atmosferi koju je stvorio rat Izraela s Hamasom i američki izbori ove godine.
Ali napetosti na Columbiji naglo su eskalirale ovog mjeseca kada je 61-godišnjakinju 17. travnja ispitao odbor Predstavničkog doma Kongresa SAD-a. Osudila je incidente antisemitizma — snažnije nego drugi predsjednici sveučilišta, koji su stavili veći naglasak na slobodu govora — ali i iznervirao nastavno osoblje time što je javno potvrdio imena nekolicine među njima koji su bili pod istragom.
Skupina prosvjednika i njihovih šatora pojavila se na Columbiji istog dana, pozivajući sveučilište da odvoji svoja sredstva od tvrtki povezanih s izraelskom vojnom kampanjom u palestinskoj enklavi.
Marcel Agueros, profesor astronomije i tajnik kolumbijskog ogranka Američkog udruženja sveučilišnih profesora, rekao je da je najveći šok za njega i njegove kolege uslijedio nedugo nakon toga, kada je – protivno savjetu izvršnog odbora sveučilišnog senata – Shafik zatražio da Njujorška policija ušla je u glavni kampus prošlog četvrtka.
Uhitili su 108 studenata iz šatorskog naselja. Ovakva policijska intervencija nije se dogodila na kampusu Columbie već tri desetljeća, a bacila je u sjenu notorni incident iz 1968. godine – njujorška policija upala je u kampus uz upotrebu suzavca kako bi uhitila studente koji su prosvjedovali protiv rata u Vijetnamu.
Policija je ostala prisutna, zajedno s privatnim zaštitarima koji provode strogu kontrolu pristupa glavnom kampusu.
Shafik se sada suočava s pritiskom iz više smjerova. Republikanski političari predvođeni predsjednikom Zastupničkog doma Mikeom Johnsonom, koji se pojavio u kampusu nakon sastanka sa Shafikom u srijedu, pozivaju na njezinu smjenu jer se nije uspjela adekvatno uhvatiti u koštac s antisemitizmom u kampusu.
U isto vrijeme, senat Kolumbije, tijelo koje donosi politiku od 111 nastavnika, osoblja i studenata, mogao bi glasovati u nadolazećim danima o prijedlogu koji je podnijela kritizirajući “predsjednicu Shafik zbog kršenja temeljnih zahtjeva akademske slobode i zajedničkog upravljanja, te njezina neviđena nasrtaj na studentska prava”.
Agueros je napao Shafik zbog njezine odluke da pozove policiju. Rekao je da je prošli tjedan bio “katastrofalan”, odbacujući sugestije da su studenti bili gotovo jednako razorni kao policija.
“Vidjeli smo neviđenu kombinaciju katastrofalnih odluka. Najveća smetnja bila je uspostava te mini policijske države. Naravno da osuđujemo antisemitske radnje, ali trebamo vodstvo sveučilišta da se zauzme za ono što im je cilj,” rekao je.
Prijedlog predstavlja malu izravnu prijetnju Shafiku: pristaše poteza cenzure još uvijek pokušavaju pronaći odbor koji bi ga sponzorirao, što znači da bi senat – koji u svakom slučaju nema ovlasti da je smijeni – mogao završiti glasovanjem o mnogo blažem prijekoru.
Povjerenici sveučilišta, koji su imenovali Shafik, izjavili su u srijedu da je “snažno” podržavaju “dok upravlja sveučilištem kroz ovo iznimno izazovno vrijeme. . . Hitno radimo s njom kako bismo pomogli u rješavanju situacije na kampusu i obnovili veze naše zajednice”.
Sama Shafik branila je svoje postupke u srijedu, rekavši: “Pravo na prosvjed je bitno i zaštićeno na Columbiji, ali uznemiravanje i diskriminacija su suprotni našim vrijednostima i uvreda našoj predanosti da budemo zajednica međusobnog poštovanja i ljubaznosti.”
Shafik, čije je pravo ime Nemat, roditelji su doveli iz Egipta u dobi od 4 godine na američki jug. Studirala je ekonomiju na Amherstu, London School of Economics i Oxfordu prije nego što se popela na visoke položaje u Svjetskoj banci, Odjelu za međunarodni razvoj Ujedinjenog Kraljevstva, MMF-u i BoE prije nego što se vratila na LSE kao predsjednica, a zatim na Columbiju.
Njezina biografija na Columbiji hvali njen rekord u “ključnim trenucima s visokim ulozima… . . za rješavanje nekih od najsloženijih i najrazornijih izazova u svijetu”.
Kada je Shafik prošlog srpnja počela studirati na Columbiji, mnogi profesori bili su impresionirani ne samo njezinim imenovanjem za prvu ženu voditeljicu institucije, a arapskog je muslimanskog podrijetla, već i njezinom toplinom i komunikacijom s akademicima. Njezin prethodnik Lee Bollinger smatran je udaljenim i fokusiranim uglavnom na ambiciozne nove građevinske projekte sveučilišta.
Taj pozitivan odnos zahladio je nakon Hamasovog napada na Izrael 7. listopada, kada su demonstracije na kampusu i zabrinutost zbog antisemitskih primjedbi i prijetnji naveli administraciju da zabrani glavne skupine koje prosvjeduju protiv izraelske ofenzive u Gazi — Studenti za pravdu u Palestini i Židovski glas za mir — unatoč zabrinutosti oko slobode govora.
Columbia je osnovala odbor za antisemitizam, ali je sporije podržala drugi za navodnu islamofobiju; također se suočila s tvrdnjama da nije poduzela brzu akciju protiv “doxxinga” od strane pojedinaca na kampusu i izvan njega koji su javno identificirali studente prosvjednike.
Sveučilište se suočilo s kritikama i tužbama židovskih studentskih organizacija, zajedno s prijetnjama donatora da će povući sredstva. U isto vrijeme, umjerenije židovsko nastavno osoblje izrazilo je zabrinutost da antisemitizam “naoružavaju” političari s desnice, za koje su rekli da suzbijaju svaku kritiku izraelske ofenzive u Gazi – uključujući prosvjede u kampusu – kao antisemitske.
Marianne Hirsch, profesorica engleskog na Columbiji, rekla je: “Većina desničarskih republikanaca poziva na [Shafik’s] ostavku nisu naši bivši studenti, ne štite Židove, već napadaju neovisnost sveučilišta na načine koji su neprihvatljivi. Namještena je i volio bih vidjeti da uspije, ali trebamo reset.”
Otkako je počeo rat u Gazi, Shafik je nadživio predsjednike u dvije druge škole Ivy League – Harvard i Sveučilište Pennsylvania – koji su obojica dali otkaz nakon nesuglasica u Kongresu oko sličnih problema oko kampusa krajem prošle godine.
Nakon Shafikova vlastitog pojavljivanja u Kongresu, Nick Dirks, bivši dekan umjetnosti i znanosti na Columbiji i autor knjige Grad intelektaknjiga o sveučilištima, tvrdi da takve sesije funkcioniraju kao zamka za čelnike sveučilišta.
“Kada vam se u Washingtonu smjesti takva vrsta ispitivanja od strane stvarno neprijateljski nastrojene skupine kongresmena koji se učinkovito koriste McCarthyjevskom taktikom, ne možete artikulirati načela akademske slobode i ne biti osuđeni”, rekao je Dirks.
Dodatno izvješće Joshue Chaffina iz New Yorka i Claire Jones iz Washingtona
