Posljednjih godina znanstvenici su već uspjeli shvatiti da mozak tijekom spavanja svakodnevna iskustva pretvara u sjećanja, ali do sada nije bilo posve jasno kako odlučuje: što ostaje dugoročno, a što “ide u smeće”. Istraživači s Medicinskog fakulteta Grossman Sveučilišta New York sada su otkrili da sve ovisi o električnoj aktivnosti živčanih stanica.
Objavljeno u časopisu Science, istraživačka skupina koju vodi mađarski istraživač mozga György Buzsáky opisuje: moždani neuroni, tj. živčane stanice, prenose signale koji kodiraju sjećanja “paljenjem”, tj. fluktuacijom ravnoteže njihovih pozitivnih i negativnih električnih naboja. Velike skupine neurona u području mozga koje se zove hipokampus pale zajedno u ritmičke cikluse, a unutar milisekundi su u stanju stvoriti sekvence signala među sobom koji su prikladni za kodiranje složenih informacija.
Kada se dogodi ta takozvana aktivnost oštrog vala (SWR), to znači da se 15 posto neurona u hipokampusu aktivira gotovo istovremeno i prenosi informacije ostatku mozga. SWR je dobio ime po činjenici da aktivnost poprima valni oblik kada se mjeri elektrodama i prikazuje na grafikonu.
Dok su prethodne studije povezivale ovaj val s formiranjem pamćenja tijekom spavanja, nova studija je otkrila da se dnevni događaji nakon kojih odmah slijedi 5-20 šiljastih valova lakše ponavljaju tijekom spavanja i tako postaju trajna sjećanja. S druge strane, oni koji su praćeni manjim SWR-om ili ga uopće nema, kasnije ne stvaraju trajno sjećanje.
Tako su istraživači otkrili da je SWR aktivnost mehanizam koji mozak koristi da odluči koja će sjećanja trajati.
Inače, istraživanje se temelji na već poznatom fenomenu: ljudi, ali i drugi sisavci, percipiraju svijet na način da kad nešto dožive, nehotice “stanu”, pa opet dožive i opet stanu. Naravno, to ne znači stvarno gašenje, već da mozak percipira što se zapravo dogodilo u tom minimalnom vremenskom intervalu. Nakon što se na nešto obrati pažnja, proračuni mozga često prelaze u “neaktivan” način ponovne procjene. Takvi trenutni prekidi događaju se tijekom dana, ali najduža razdoblja mirovanja događaju se tijekom spavanja.
Studija je sada otkrila da tijekom tih malih pauza mozak koristi aktivnost oštrih valova kako bi označio što je vrijedno trajnog sjećanja, a što nije. Označeni obrasci se tada ponovno aktiviraju tijekom spavanja. Neuroni se aktiviraju prema određenom obrascu kako bi označili događaj, a tijekom sna mozak ponavlja te uzorke i jača veze između neurona.
Istraživači su testirali fenomen na miševima i otkrili da neuroni životinja koje se kreću kroz labirint imaju tendenciju proizvesti SWR uzorak kada se zaustave za nagradu. Prema istraživačima, jedenje nagrade potaknulo je mozak miša da se prebaci iz istraživačkog načina rada u način mirovanja, generirajući aktivnost šiljastih valova.
Istraživači se nadaju da bi otkriće mehanizma kasnije moglo dovesti do terapijskih metoda koje se mogu koristiti za poboljšanje pamćenja ili čak izblijedjenje iskustava traumatskih događaja.
