Uskrs je mješavina svih mogućih tradicija, simbola i kulturnih referenci. Međutim, pomálzka je strogo lokalna, a šibanje šipkom definitivno nije batina, već prije blagoslov.
Tradicija Uskrsa je mješavina utjecaja
Vjerojatno ste već mnogo puta pročitali zašto je Božić Božić i kakve veze ima s Kristovim rođenjem, tradicijom vezanom uz sv. Nikole ili možda solsticij. Slična zbrka čeka vas ako želite razumjeti uskrsne blagdane.
Uskrs, odnosno događaji kojih se prisjećamo u vrijeme ovih blagdana, ne samo da su univerzalni za sve jer nastupa ekvinocij, već su povezani i s različitim religijama i njihovim blagdanima koji nisu vezani uz proljeće ili Krista.
Ako vas zanima kako isplesti tradicionalnu pomzku ili vrbove grančice, pogledajte ovaj post s YouTube kanala KOLEM DOMU.
Izvor: Youtube
Uskrs se ne slavi svugdje u svijetu jednako
Kratka verzija vrlo zbrkane priče je da je tijekom židovskog praznika Pashe Isus Krist ubijen i uskrsnuo u Jeruzalemu. Praznik ima pomični datum, jer je Pesah taj koji ima pomični datum i vezan je uz prvi puni mjesec. Isusovo uskrsnuće, koje kršćani slave, tako pada u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca.
Međutim, pravoslavni kršćani, odnosno pravoslavci u npr. Grčkoj, Rumunjskoj ili Ukrajini, kao i drevne istočne crkve poput egipatskih Kopta, slave Uskrs, ali prema Julijanskom kalendaru. U praksi to znači da do dva tjedna kasnije. A da stvar bude gora, svi ti blagdani svakako spadaju u razdoblje proljetnih slavlja oko prvog dana proljeća, odnosno ekvinocija.
Zatvoriti
info
Agnes Kantaruk/Shutterstock
zoom_in
Janjetina, jaja, vrbovo pruće, klijavo žito i drugo zelenilo vežu se uz Uskrs, iako ti simboli dolaze iz različitih kultura.
Odakle uskrsna jaja i Cvjetnica?
Često zamišljamo da obojena i različito ukrašena jaja potječu negdje iz Europe, ali pravih dokaza za to nema. Proljeće se bojanjem jaja slavilo još u starom Egiptu.
Čak i danas još uvijek postoji proljetni festival pod nazivom Sham el Nesim, čije se ime odnosi na proljetni povjetarac, odnosno vjetrove koji pušu Egiptom svakog proljeća. Umjesto ekvinocija, ovaj je blagdan, međutim, pripojen protestantskom Uskrsu, pa se često slavi tek u travnju ili početkom svibnja.
Pletenje pompona umijeće je kojim malo tko doista vlada, no nemojte se zavarati. Sve se može plesti. U južnijim zemljama od palminog lišća pletu se posebni uskrsni ukrasi. Cvjetnica je na drugim jezicima “cvjetna nedjelja”, jer se kaže da su ljudi pokrili Isusov put prostirkama ispletenim od palminog lišća, iako su mu sigurno mogli bacati i cvijeće pred noge.
Danas, na Cvjetnicu, egipatski Kopti i kršćani u drugim južnim zemljama pletu križeve i mnoge druge vrlo zahtjevne ukrase od palminog lišća.
Pom pom je naš!
Međutim, Egipćani i mnogi europski narodi ne poznaju pom pom. A oni kojima kažete nerado će vjerovati. Razmetanje je zapravo samo naše. Osim na gotovo cijelom području današnje Češke, udaranje djevojaka pletenim vrbovim štapom poznato je i tradicionalno iu nekim regijama Slovačke i Poljske, no čini se da je središte tradicije područje sjeveroistočne Moravske i Šleske.
Sama riječ pomlázka povezana je s pojmom “mladost” ili “mladež” koji se i danas koristi, a to je pak mlada grančica. Danas se kaže da ovom mladom šibom muškarac omladi ženu, a to je možda bila davna tradicija iz poganskih vremena.
Kako je izgledao razvoj pompona kod nas? Na selu je bičevanje bilo jednostavno davanje mladosti, gipkosti i plodnosti grančici. Zato se nisu šibale samo žene, nego i grunti ili goveda da se od toga nešto napravi, po mogućnosti tele ili prase.
U povijesnim izvorima, međutim, pomázka je u biti izvučena iz konteksta, jer se tako zapravo blagoslivljalo sve živo. U 14. stoljeću, kada imamo najstarije sačuvane pisane izvještaje o pomožci, kaže se da su žene ponedjeljkom najprije bičevale muškarce kako bi ih odvratile od intimnog odnosa, a sljedeći dan bi ih muškarci ponovno bičevali.
U 15. stoljeću svi su se mlatili, i štapom i rukom, au 17. stoljeću običaj se iz sela proširio i u gradove. Tada su pečeni kupovali šarene vrpce kojima su šibali djevojke i žene. Zatim su ih vrpcama šibali po ramenima tražeći intimu ili barem obojeno jaje. Tako se čini da se iza pompona oduvijek krije proljeće, mladost i malo žudnje.
Izvor: culinabotanica.cz, milujivelikonoce.cz
