Banka Japana objavila je u utorak seizmičku promjenu smjera, podižući kamatne stope po prvi put u 17 godina. (Jacob Wackerhausen/Getty Images.)
- Banka Japana podigla je kamatne stope prvi put u 17 godina.
- Negativna kamatna stopa od -0,1% bila je na snazi od 2016.
- Banka Japana je u isto vrijeme promijenila i druge politike.
- Za više financijskih vijesti idite na News24 Business naslovnica.
Banka Japana (BoJ) objavila je u utorak seizmičku promjenu smjera, podižući kamatne stope po prvi put u 17 godina.
Taj potez predstavlja odmotavanje ultra-labave i nepostojane politike čiji je cilj ostaviti japanska “izgubljena desetljeća” stagnacije i deflacije iza sebe.
Posljednji put je BoJ podigao kamatne stope 2007., ali je rat protiv deflacije ozbiljno započeo 2013. pod tadašnjim premijerom Shinzom Abeom.
“Abenomika” je kombinirala velikodušnu državnu potrošnju i monetarno labavljenje središnje banke.
BoJ je potrošio goleme iznose na obveznice i drugu imovinu kako bi upumpao likvidnost u sustav, ciljajući inflaciju od dva posto za koju su se kreatori politike nadali da će potaknuti rast.
Bio je to “izuzetno ambiciozan cilj” i nije uspio odmah, rekao je Kazuo Momma, ekonomist u Mizuho Research and Technologies.
“Budući da nije uspjelo postići cilj u predviđenom dvogodišnjem razdoblju, BoJ nije imao drugog izbora nego nastaviti s daljnjim stimulativnim mjerama uključujući negativnu kamatnu stopu”, rekao je Momma za AFP.
Poticajno kreditiranje
Negativna kamatna stopa od -0,1% – podignuta na između nula i 0,1% u utorak – bila je na snazi od 2016., učinkovito nalažući bankama da svoj novac drže u Banci Japana.
Nadali su se da će banke umjesto toga posuđivati svoj kapital, potičući gospodarsku aktivnost.
Iste su godine kreatori bankovne politike uveli još jednu mjeru, koju je Momma nazvao “još nekonvencionalnijom”: kontrolu krivulje prinosa.
To se sastojalo od kupnje onoliko ili onoliko manje 10-godišnjih državnih obveznica koliko je potrebno da bi se njihovi prinosi održali stabilnim na nuli kako bi se potaknulo kreditiranje u realnom gospodarstvu.
U utorak je i to ukinuto, zajedno s kupnjom rizične imovine kao što su fondovi kojima se trguje na burzi (ETF), a BoJ je rekao da su “ispunili svoju ulogu”.
Kriza izbjegnuta?
Stav BoJ-a izvršio je veliki pritisak na jen.
Ali neki kažu da je ispunio svoje ciljeve, pomažući Japanu da izbjegne deflaciju, istovremeno pružajući bolje uvjete za BoJ-ov “vrli ciklus” viših plaća i potrošnje.
Općenito, konsenzus je da bi gospodarstvo bilo lošije bez mjera, rekao je Louis Kuijs, glavni ekonomist za Aziju i Pacifik pri S&P Global Ratings.
Zbog pritiska na rast i cijene, rast bi “bio slabiji i možda bi došlo do značajne deflacije da BoJ nije ublažio monetarnu politiku”, rekao je za AFP.
‘Zombi’ tvrtke
Ali Momma je rekla da je ta politika također mogla dovesti do “nedostatka fiskalne discipline i neučinkovite raspodjele resursa kroz održavanje neodrživih tvrtki na životu”.
Jedna istraživačka tvrtka otkrila je da je broj “zombi” tvrtki skočio za oko trećinu u Japanu nakon pandemije Covida.
Monetarno labavljenje također može pogoršati društvenu nejednakost i “sklono je iskriviti financijska tržišta”, upozorio je Kuijs.
Neki ekonomisti, kao što je bivši član odbora BoJ-a Sayuri Shirai, još uvijek misle da čimbenici, uključujući slabu potrošnju, čine održivu inflaciju od dva posto dugotrajnom.
“Ne postoji način da se opravda da su dva posto dostižna u smislu japanskog okruženja inflacije i okruženja plaća”, rekla je.
Uzalud napredak?
Ako se radi preagresivno, visoki su rizici udaljavanja od godina monetarnog popuštanja.
BoJ “se brine da će, ako pooštri monetarnu politiku, gospodarski rast, rast plaća i cijene ponovno pasti, uzalud uzaludno postignuti napredak”, rekao je Kuijs.
Prebrzo kretanje također bi moglo dovesti do bijega kapitala s drugih mjesta u Japan od strane ulagača koji traže veće povrate, što bi potencijalno destabiliziralo financijska tržišta.
“Guverner Ueda je naglasio da, iako postoje rizici od prekasnog pooštravanja, rizici od preranog pooštravanja su veći”, rekao je Kuijs.
