Kad se prošli put kandidirao za predsjedničke izbore, Vladimir Putin je obećao Rusima “odlučan skok” u životnom standardu, no sada, 6 godina kasnije i uoči novih predsjedničkih izbora, stvari za njih ne izgledaju baš ružičasto. rusko gospodarstvo i čelnik u Kremlju, završio je brišući prašinu sa starijih obećanja, piše agencija Reuters.
Vladimir Putin u “radnom posjetu” regiji Čukotka u siječnjuFoto: Kremlin Pool / Alamy / Alamy / Profimedia
U lipnju 2022., samo nekoliko mjeseci nakon početka rata u Ukrajini i uvođenja prvih zapadnih sankcija Rusiji, Putin je obećavao zlatno doba za rusko gospodarstvo. Nedavno, ranije ove godine, čak je ustvrdio da je rusko gospodarstvo prestiglo njemačko i postalo peto najjače u svijetu.
Ali sada, uoči predsjedničkih izbora koji bi trebali početi u petak i trajati do nedjelje, Putin je u četvrtak govorio o “teškim vremenima”, ali je rekao da su ona uzrokovana borbom Rusije protiv Zapada u Ukrajini. “Moramo potvrditi naše jedinstvo i odlučnost da idemo naprijed”, rekao je također u poruci u kojoj je pozvao Ruse da izađu na izbore kako bi izrazili “građansko i domoljubno stajalište”.
Njegovi novi komentari uslijedili su nakon što je Putin obećao u opširnom obraćanju naciji 29. veljače da će više od 11,5 bilijuna rubalja (oko 125 milijardi dolara) biti potrošeno na širok raspon mjera, od kreditnih subvencija do hipoteka do poreznih olakšica za mlade roditelja i velika ulaganja u javnu infrastrukturu.
Ukazao je na činjenicu da je prošle godine ruski BDP porastao za 3,6 posto, više od bilo koje druge članice skupine G7, koja je pregovarala o mnogim opsežnim sankcijama protiv ruskog gospodarstva.
Ali drugi podaci ilustriraju sumorniju sliku.
Rusija je prešla na ratnu ekonomiju, ali to stvara probleme
Ruska ekonomija, koja je sada na ratnoj nozi s tvornicama oružja koje rade 24 sata dnevno, suočava se s krizom rada, sve manjim brojem stanovnika, niskom produktivnošću i malim ulaganjima.
A “skok” životnog standarda koji je Putin obećao tijekom izborne kampanje 2018. nije se ostvario. Realni prihodi doista su veći za 7,6% u odnosu na prije 6 godina, ali je kupovna moć ispod 2013.
“Što se tiče prihoda, 2014.-2023. može se s pouzdanjem nazvati izgubljenim desetljećem”, navodi se u izvješću koje potpisuje Evgheni Suvorov, ekonomist ruske banke CentroCreditBank.
U veljači je istraživanje koje je naručila ruska središnja banka pokazalo da 28 posto Rusa kaže da nemaju dovoljno novca za hranu ili da si mogu priuštiti hranu, ali ne i odjeću ili obuću.
Posljednjih godina inflacija je u Rusiji porasla znatno iznad cilja od 4% koji je postavila Središnja banka na čelu Elvira Nabiullinaporasla na 8,4% 2021., 11,9% 2022. i 7,4% 2023. budući da je referentna kamatna stopa u više navrata povećana prošle godine na 16% kako bi se zaustavio kolaps rublje.
Između ostalog, vrtoglavi skok cijena jaja izazvao je rijetku javnu ispriku Putina prošlog prosinca. Rosstat, ruski državni statistički ured, međutim, u svom ovogodišnjem izvješću navodi da su se cijene “promijenile”, a ne da su “porasle”.
Jaja su se u nekim regijama Rusije prodavala na komad (FOTO: Pavel Kolyadin / TASS / Profimedia Images)
Putin je prije predsjedničkih izbora govorio o povećanju poreza za bogate
Troškovi vođenja rata u Ukrajini predstavljaju veliki pritisak na ruski proračun, s jednom trećinom javne potrošnje koja je sada namijenjena obrani i prisiljava vladu na čelu s Mihailom Mišustinom da povuče gotovo 6,5 trilijuna rubalja iz svog proračuna za hitne slučajeve u posljednje 2 godine, Fond narodnog blagostanja.
U posljednja dva tjedna Putin je nagovijestio da će se povećati porezi koje plaćaju tvrtke i bogati pojedinci, iako je njegov ministar financija Anton Siluanov u listopadu dao jamstva da oporezivanje neće pretrpjeti velike promjene u sljedeće 3 godine.
Anatolij Aksakov, ruski zakonodavac i ekonomist blizak moskovskoj središnjoj banci, rekao je u četvrtak da bi porez na dohodak mogao porasti na 17 posto, odnosno 20 posto za ljude koji zarađuju više od 5 milijuna odnosno 10 milijuna rubalja, budući da je trenutno maksimalna stopa 15 posto. .
Ruska ekonomija suočava se s krizom rada zbog rata
Obećanja koja je Putin dao u svom govoru 29. veljače koštala bi do 2 trilijuna rubalja godišnje. No, u nekoliko ključnih područja čelnik Kremlja je odgodio prethodno najavljene datume provedbe ili potpuno “zaboravio” određena obećanja koja je dao, a koja se nisu ostvarila.
“Sve nove stvari su stare stvari koje su već zaboravljene”, kaže Dmitri Polevoi, direktor ulaganja u Astra Asset Management.
Na primjer, broj Rusa koji žive ispod granice siromaštva od 14.339 rubalja (156,57 dolara) mjesečno pao je s 12,9 posto na 9,3 posto krajem 2017., što je značajno manje smanjenje nego što je Putin obećao, da će se stopa prepoloviti do 2018.
Postavio je novi cilj od 7% koji treba postići do 2030. u svom obraćanju naciji prošlog mjeseca.
Ekonomisti kažu da je siromaštvo prošle godine u Rusiji neznatno smanjeno zahvaljujući nominalnim povećanjima plaća usred krize rada, povećanim socijalnim naknadama za obitelji s djecom, većim plaćama u oružanim snagama kako bi se privukli dobrovoljci i naknadama isplaćenim obiteljima vojnika koji su poginuli ili ozlijeđeni u Ukrajina.
Ali iu ovom poglavlju plaće su snažnije porasle u pojedinim dijelovima zemlje, posebice onima s tvornicama naoružanja. Čak je i Putin u svom govoru 29. veljače priznao da je kriza rada jedan od glavnih rizika s kojima se suočava gospodarstvo zemlje, ali nije postavio ciljeve za rješavanje situacije.
Ruske tvrtke imaju problema s pronalaženjem zaposlenika jer su stotine tisuća muškaraca pobjegle iz zemlje kako bi izbjegli novačenje ili su, naprotiv, unovačeni da se bore u Ukrajini.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu u posjeti industrijskoj grupi Kalašnjikov (FOTO: Vadim Savitskii / Sputnik / Profimedia)
Očekivano trajanje života, produktivnost rada i ulaganja u gospodarstvo među područjima u kojima se Putinova obećanja nisu ostvarila
Na prethodnim predsjedničkim izborima, Putin je postavio cilj podizanja očekivanog životnog vijeka u Rusiji na 78 godina do 2024., ali je samo dvije godine nakon što je ponovno postavljen na dužnost “resetirao” taj cilj na 2030.
Prošlog mjeseca ponovno je govorio o tom cilju, ali Rosstat kaže da je na kraju 2023. očekivani životni vijek u Rusiji bio samo 73,1 godina i da se ne očekuje da će cilj od 78 godina biti dostignut prije 2037.
Drugi cilj koji je zacrtao Putin, a koji nije ispunjen je onaj koji se odnosi na produktivnost rada. U 2018. rekao je da treba rasti za 5% svake godine u ključnim sektorima industrije, građevinarstva, prometa, poljoprivrede i trgovine.
Međutim, podaci Rosstata pokazuju da je produktivnost rudarstva u Rusiji pala za 3,6% u 2022., prvoj godini rata, a podaci za 2023. neće biti objavljeni do kraja ove godine.
U svom govoru krajem prošlog mjeseca, Putin je rekao da će umjetna inteligencija (AI) biti ključni čimbenik u povećanju produktivnosti, ali nije elaborirao tu temu.
Što se tiče ulaganja, Rusija je od 2012. predlagala povećanje kapitalnih ulaganja na 25% BDP-a, a Putin je tu tezu ponovio i na izborima 2018. No i ona su se smanjila u kontekstu rata u Ukrajini, s 21,4% BDP-a 2017. na 19,7% u 2022.
U svom obraćanju naciji Putin uopće nije spomenuo cilj od 25 posto. Međutim, obećao je da će Rusija uskoro doći među 4 vodeća gospodarstva svijeta, nakon što je prema njegovim riječima u siječnju ušla među 5 najboljih.
