Jesu li dijamanti uzgojeni u laboratoriju održivi kao što se reklamira?

ABC News bavi se rješenjima za pitanja vezana uz klimatske promjene i okoliš u seriji “The Power of Us: People, The Climate, and Our Future.”

Industrija prirodnih dijamanata već je desetljećima potaknuta blistavom marketinškom strategijom, no je li održivost modernih, laboratorijski uzgojenih dijamanata tako jasna kao što potrošači vjeruju?

Od reklamne kampanje De Beers Grupe iz 1940-ih “dijamant je zauvijek”, koju je Advertising Age 1999. nazvao “sloganom 20. stoljeća”, industrija prirodnih dijamanata eksplodirala je u industriju vrijednu više milijardi dolara i učvrstila se u modernoj kulturi.

“Dijamanti su jako ukorijenjeni u našoj kulturi”, rekao je Paul Zimnisky, vodeći analitičar industrije dijamanata, za ABC News. “Mislim da kao ljudi samo želimo ovo rijetko, dragocjeno kamenje i metale. To nije praktično, ali čini da se osjećamo dobro.”

Godine 2022. globalno tržište prirodnih dijamanata procijenjeno je na 100,4 milijarde dolara, a predviđa se da će do 2032. dosegnuti 155,5 milijardi dolara, prema Allied Market Research.

Međutim, industriju prirodnih, iskopanih dijamanata poremetio je jednako sjajan i znatno jeftiniji konkurent — dijamanti uzgojeni u laboratoriju.

General Electric je prvi proizveo dijamante uzgojene u laboratoriju 1954. godine, prema International Gem Society (IGS), koristeći visokotlačnu prešu s trakom za podvrgavanje malih klicastih kristala temperaturama od 2.912 Fahrenheita i atmosferskom tlaku od 100.000 atm.

Tijekom sljedećih nekoliko desetljeća, istraživači u Sjedinjenim Državama, Kini i Rusiji usvojili su različite metode početnog GE patenta kako bi stvorili dijamante uzgojene u laboratoriju koji nadmašuju iskopane prirodne dijamante u veličini karata, boji i čistoći, prema IGS-u.

Potražnja za dijamantima uzgojenim u laboratoriju povećavala se svake godine, ali je privukla glavnu pozornost 2017., prema Zimniskyju.

“Proizvodnja je upravo naglo porasla”, rekao je Zimnisky. “Proizvodne tehnologije u proizvodnim kapacitetima brzo su napredovale u posljednje tri, četiri godine. I zbog toga je smanjen trošak proizvodnje, a smanjio se i trošak za potrošača.”

Golim okom, dijamanti uzgojeni u laboratoriju identični su svojim kopijama iskopanim, ali koštaju 40% do 50% manje. Laboratorijski uzgojen dijamant od jednog karata košta oko 1200 dolara, ovisno o kvaliteti, dok sličan prirodni dijamant može stajati 4200 dolara, navodi The Diamond Pro.

Godine 2022. globalno tržište dijamanata uzgojenih u laboratoriju procijenjeno je na 24 milijarde dolara, a predviđa se da će do 2032. dosegnuti 59,2 milijarde dolara, prema Allied Market Researchu.

Kako se izrađuju dijamanti uzgojeni u laboratoriju?

Laboratorijski uzgojeni dijamanti dijele identična kemijska i fizička svojstva s prirodnim dijamantima, rekla je za ABC News dr. Ulrika D’Haenens-Johansson, viša voditeljica istraživanja dijamanata na Gemološkom institutu Amerike, razlika je u podrijetlu u kojem su napravljeni: U laboratoriju naspram rudarenja nakon formiranja 150 milja ispod Zemljine površine.

“Laboratorijski uzgojeni dijamanti imaju isti sastav i kristalnu strukturu kao prirodni dijamanti, što rezultira u osnovi istim fizičkim, kemijskim i optičkim svojstvima”, rekao je D’Haenens-Johansson. “Iako se laboratorijski uzgojeni i prirodni dijamanti golim okom mogu činiti identičnima, oni se temeljno razlikuju na nekoliko načina: svojoj starosti, načinu na koji su rasli i okruženju u kojem su nastali.”

Laboratorijski uzgojeni dijamanti oponašaju uvjete u kojima nastaju prirodni dijamanti, gdje se ugljik komprimira zbog ekstremnih temperatura i pritisaka.

Proizvedeno kamenje nastaje na dva načina: kroz procese visokog tlaka/visoke temperature (HPHT) i procese kemijskog taloženja parom (CVD), prema IGS-u.

I HPHT i CVD proizvodnja dijamanata uzgojenih u laboratoriju zahtijeva ponovno stvaranje temperatura preko 1472 Fahrenheita i atmosferskog tlaka do 70 000 atm, prema IGS-u.

Jesu li dijamanti uzgojeni u laboratoriju održivi?

Varijacije u proizvodnji dijamanata uzgojenih u laboratoriju su ono gdje dolazi u pitanje održivost proizvoda koje je napravio čovjek, prema Zimniskyju, koji napominje: “Dijamanti koje je napravio čovjek zahtijevaju ogromnu količinu energije.”

“Možete se obratiti proizvođaču koji koristi energiju iz ugljena, mrežu ili proizvođaču koji koristi hidroenergiju ili solarnu energiju”, rekao je Zimnisky. “Očito je da će utjecaj na okoliš biti različit ovisno o izvoru energije.”

Proizvodnja dijamanata uzgojenih u laboratoriju energetski je intenzivan proces, prema D’Haenens-Johanssonu, koji napominje da mnogi — ako ne i većina — proizvođači dijamanata uzgojenih u laboratoriju koriste električnu energiju iz fosilnih goriva kao što je ugljen.

Dodatno, D’Haenens-Johansson je objasnio da su sirovine koje se koriste za laboratorijski uzgoj dijamanta, poput plina metana i grafita, “općenito suštinski povezane s procesima rudarenja”.

U prosjeku, proizvodnja jednog poliranog karata dijamanta uzgojenog u laboratoriju oslobađa približno 511 kg stakleničkih plinova, prema IGS-u.

Usred procvata industrije dijamanata uzgojenih u laboratoriju, Kina i Indija su postale zemlje koje proizvode i izvoze najviše, oslanjajući se uglavnom na ugljen za proizvodnju dijamanata uzgojenih u laboratoriju, prema Vijeću za prirodne dijamante.

Preko 60% dijamanata uzgojenih u laboratoriju proizvodi se u Kini i Indiji, gdje 63%, odnosno 74% električne energije iz mreže proizlazi iz ugljena, navodi Vijeće u svom analitičkom izvješću za 2023. godinu.

“Indija i Kina trenutno su daleko najveći proizvođači umjetnih dijamanata”, rekao je Zimnisky. “Očekujem da će i dalje biti najveći proizvođači.”

Godine 2019. Savezna komisija za trgovinu (FTC) upozorila je osam prodavača nakita da neki od njihovih internetskih oglasa za nakit izrađen od dijamanata uzgojenih u laboratoriju “mogu prevariti potrošače”, što je kršenje Zakona o FTC-u iz 2018. — ažuriranih Vodiča za nakit, dragocjenost Industrija metala i kositra.

Prema priopćenju za tisak FTC-a, “dotične tvrtke reklamirale su svoj nakit kao ‘eko-prijateljski’, ‘eko-osviješten’ ili ‘održiv’, te da se takvi izrazi mogu protumačiti kao da impliciraju određene specifične prednosti za okoliš.”

FTC je “opomenuo” tvrtke, rekavši da je “vrlo malo vjerojatno da mogu potkrijepiti sva razumna tumačenja ovih tvrdnji”, navodi se u priopćenju.

Ekološki i etički utjecaj iskopanih dijamanata

Iskopani dijamanti skupljaju se otvorenim, podzemnim i morskim rudarenjem, što može poremetiti ekosustave i ispustiti ugljik i druge stakleničke plinove u atmosferu, prema IGS-u.

Clean Origin uspoređuje ekološki otisak dijamanata iskopanih i dijamanata uzgojenih u laboratoriju, tvrdeći da je jedan karat iskopanog dijamanta jednak gotovo 100 četvornih stopa poremećene zemlje i gotovo 6000 funti mineralnog otpada.

U međuvremenu, jedan karat dijamanta uzgojenog u laboratoriju poremeti samo 0,07 četvornih stopa zemlje i rezultira 1 funtom mineralnog otpada, prema Clean Originu.

Rudnici dijamanata također su opasni za radnike, jer su rudnici osjetljivi na kolaps i eksplozije, prema Clean Originu, koji primjećuje povećan rizik od raka, gubitak sluha, probleme s plućima i druge zdravstvene probleme povezane s rudarenjem dijamanata.

Izraz “krvavi dijamanti”, također poznat kao dijamanti iz sukoba, nastao je u afričkim zemljama Angola, Demokratska Republika Kongo i Sierra Leone 1990-ih, navodi Britannica.

Pobunjeničke skupine koristile su se prisilnim radom u unosnim ratnim zonama iskopavanja dijamanata za financiranje oružanih sukoba, što je dovelo do raširenog kršenja ljudskih prava, navodi Britannica.

Godine 2003. donesen je Kimberly proces kako bi se zaustavila ilegalna trgovina dijamantima iz sukoba i zaštitila zakonita trgovina dijamantima, navodi Britannica, koja napominje da sporazum uključuje 49 zemalja sudionica, uključujući Europsku uniju.

Zašto brendovi i potrošači vjeruju dijamantima uzgojenim u laboratoriju

Alexander Weindling, draguljar treće generacije dijamanata i izvršni direktor tvrtke Clean Origin, potpuno laboratorijski uzgojene dijamantske tvrtke, rekao je za ABC News da etos i pristupačnost laboratorijski uzgojenih dijamanata motiviraju njegov posao.

Weindlings kaže da se dijamant od jednog karata može prodati za 4000 ili 5000 dolara, dok Clean Origin nudi ono što se čini identičnim kamenom za manje od 1000 dolara.

Međutim, u pogledu održivosti i utjecaja industrije na okoliš, Weindling je pažljivo nazvao dijamante uzgojene u laboratoriju “zelenkastima”.

“Koliko je zelenih alternativa jeftinije od stare tehnologije koju istiskuju?” upita Weindling. “Tesla košta više od Forda, a organska jabuka košta više od Costco jabuke.”

“Dakle, imamo ono za što vjerujem da je, ako ne i održiviji nego daleko manje razoran proizvod na toliko razina. I jeftiniji je”, rekao je Weindling, dodajući: “To je dobitna za sve.”

Melissa Jawaharlal, suvlasnica STEM centra u SAD-u i buduća mladenka u južnoj Kaliforniji, rekla je za ABC News da joj je odabir zaručničkog prstena s manje etičkog i ekološkog utjecaja bio važan.

“Svi ostavljamo trag i znam da svaki moj izbor ima implikacije”, rekao je Jawaharlal. “Odabir dijamanta uzgojenog u laboratoriju bio je način da i dalje imate taj sjaj, imate taj simbol ljubavi – ali učinite to na način koji se ne čini etički kompromitirajućim.”

U smislu “ekološki prihvatljivog” i “održivog” marketinga, Jawaharlal vjeruje da su “jasnoća i transparentnost u marketingu uvijek tako važne”.

“Ako se to ne učini na taj način, to će samo više štetiti industriji kasnije”, dodala je.

Gledajući u budućnost industrije dijamanata uzgojenih u laboratoriju, Weindling vjeruje da je napredak u održivosti na pomolu, ali u međuvremenu, “Ne dopustite da savršeno bude neprijatelj dobrog.”

“Evolucija je savršena”, dodao je Weindling.