Globalna potrošnja vina na povijesno najnižoj razini. Visoke cijene smanjile su apetit potrošača

Globalna potrošnja vina prošle je godine dosegla najnižu razinu od 1996. godine jer je inflacija podigla cijene, smanjujući kupovnu moć potencijalnih potrošača, objavila je Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino (OIV), prenosi Reuters.

Vinske boce koje proizvodi Domaine du DaleyFoto: Hotnews

Organizacija sa sjedištem u Parizu procijenila je svjetsku potrošnju vina u 2023. na 221.000.000 hektolitara, 2,6% manje nego u 2022. i 7,5% ispod razine iz 2018. Jedan hektolitar je ekvivalentan 133 standardne boce vina.

Geopolitičke napetosti, poglavito rat u Ukrajini i kasnija energetska kriza, uz poremećaje u globalnim lancima opskrbe, doveli su do viših troškova proizvodnje i distribucije, što se pretočilo u više cijene za potrošače vina, što je smanjilo potražnju, tvrdi OIV .

Pad je posebno velik u Kini, pad od 25%. Na prijelazu stoljeća potrošnja vina je porasla s ekspanzijom srednje klase, ali je u posljednjih pet godina pala za više od 60% na 6,8 milijuna hektolitara zbog ograničenja izazvanih Covidom-19 i pritisaka na cijene koji su trend se sve više širi na tržišta u razvoju kao što je Kina, rekao je John Barker, glavni direktor OIV-a.

Što se tiče međunarodne trgovine, kvantitativna razmjena smanjena je za 6,3%, na 99.000.000 hektolitara, ali samo za 4,7% iz vrijednosne perspektive (36 milijardi eura) jer je prosječna cijena litre vina dosegla rekordnu razinu.

OIV je također smanjio prošlogodišnju procjenu proizvodnje s 244 milijuna na 237 milijuna hektolitara, što je najniža razina u 60 godina. Oštar pad uzrokovan je nepovoljnim vremenskim prilikama poput mraza, jakih kiša ili suše te širenjem bolesti vinove loze.

Italija je imala najnižu žetvu od 1950. godine – 38,3 milijuna hektolitara, 23 posto manje nego 2022. godine, čime je izgubila mjesto svjetskog lidera od Francuske.

Predviđa se da će se proizvodnja na južnoj hemisferi u Australiji i Argentini povećati 2024., ali ispod prosjeka 2018.-2023. Hladno proljeće i kasna žetva prouzročit će pad proizvodnje u Čileu treću godinu zaredom, uz prosječno smanjenje od 17%.

Rating
( No ratings yet )
Loading...
VRT