Ovaj je članak inačica našeg biltena Europe Express na licu mjesta. kako biste svaki radni dan i subotu ujutro primali newsletter ravno u vaš sandučić
Dobrodošao natrag. Malo po malo, Bosni i Hercegovini se otvaraju vrata članstva u EU. U načelu, pozdravljam to — ali sam zabrinut da se, unatoč svojim nedvojbeno dobrim namjerama, EU prepušta određenoj laži u svojoj politici prema problematičnoj bivšoj jugoslavenskoj republici. Možete me pronaći na.
Prvo, malo čišćenja. Europe Express vikend newsletter će se zaustaviti tijekom Uskrsa. Uobičajeni rad nastavit će se u subotu, 6. travnja.
Zamah proširenja
Prošlo je gotovo 30 godina od završetka rata 1992.-1995. koji je razdvojio Bosnu u onome što je, sve do ruske invazije na Ukrajinu, bio najnasilniji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata. Veći dio ova tri desetljeća, bosansko članstvo u EU je bilo – ali rat u Ukrajini to mijenja.
Geopolitičke prijetnje Europi koje proizlaze iz rata u Ukrajini znače da sada iza napora EU-a stoji da proširi svoje članstvo. Cilj je uključiti Ukrajinu, Moldaviju, pa čak i Gruziju, kao i do šest balkanskih zemalja — Albaniju, Bosnu, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju i Srbiju.
Kao što je poznato, proces proširenja suočava se sa ogromnim preprekama. S jedne strane, EU će morati stvoriti financije i politiku kako bi se prilagodila svim kandidatima za članstvo. Postoji malo entuzijazma među 27 vlada EU-a da se hvataju za ovu koprivu do izbora za Europski parlament u lipnju i odabira nove Europske komisije.
S druge strane, oni koji budu ulazili morat će se reformirati kako bi bili spremni za članstvo. U teoriji, balkanske članice skupine na putu su reformi od 2003. godine, kada je po prvi put izričito obećano konačno primanje u EU.
Ali stvarnost je da je veći dio posljednja dva desetljeća proces domaćih reformi na Balkanu bio spor – ili, kao u , otišao unazad, osobito u pogledu privrženosti demokraciji i vladavini prava.
Nijedna država nije ušla u EU od Hrvatske 2013. Nijedna nije sada blizu ulaska. I, iz nesretnih, ali uvjerljivih razloga, Bosna je pri kraju reda.
Bosna: napredak ili ‘potpuni hokum’?
Ranije ovog mjeseca, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen preporučila je da bi vlade EU trebale započeti formalne pregovore o članstvu s Bosnom. ona:
Bosna i Hercegovina je napravila impresivne korake naprijed. U nešto više od godinu dana postignut je veći napredak nego u cijelom desetljeću.
Von der Leyen je spomenula bosansko usvajanje zakona o sukobu interesa; zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma; poboljšanja pravosudnog sustava; naporima u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala; upravljanje neregularnim migracijama; i usklađivanje s vanjskom politikom EU.
Ovo izgleda kao korisni koraci, ali nije svaki stručnjak za Bosnu uvjeren u to. Jasmin Mujanović, politolog rođen u Sarajevu, rekao je da je “potpuna glupost” sugerirati da Bosna značajno napreduje u ispunjavanju kriterija za članstvo u EU. On je dodao:
“Nema procesa ni logike; Bruxelles to izmišlja kako ide.”
Drugim riječima, Komisija ima jake geopolitičke argumente za poticanje članstva Bosne, ali zna da oni sami po sebi nisu dovoljni da bi se pridruživanje EU dogodilo. Postoje kriteriji za ulazak koji se moraju ispuniti – to se ne može zaobići.
Dakle, umjesto toga, Komisija odlučuje njegovati iluziju da je Bosna, napokon, na putu transformacije institucija koje su je od 1995. godine učinile politički najparaliziranijom, nefunkcionalnom državom u Europi.
Pisanje za Zakladu za europske progresivne studije, Dario D’Urso i Lada Vetrini:
Godine 2022. geopolitika je zamijenila uvjetovanost kao Vijeće [of EU leaders] odobrio je preporuku povjerenstva da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata . . .[It was]politička odluka koja, međutim, nije uzela u obzir tekući zastoj u reformskim naporima u Bosni.
Rizik od nasilja
Neki europski čelnici dobro su svjesni punih želja u Bruxellesu. Uoči summita EU ovog tjedna, nizozemski premijer Mark Rutte:
Mislim da je razumno što je Komisija rekla da je od prosinca došlo do napretka. . . Mislim da nije dovoljno sada jednostavno reći: počnite s pristupnim pregovorima.
Summit je završio donekle dvosmislenom odlukom o početku pregovora, ali tek nakon što Bosna poduzme “sve relevantne korake” potrebne da se proces pokrene.
Nedostatak reformi može biti samo vrh ledenog brijega u Bosni. Godišnja procjena prijetnji američke obavještajne zajednice, objavljena u veljači, kaže:
Zapadni Balkan vjerojatno će se suočiti s povećanim rizikom od lokaliziranog međuetničkog nasilja tijekom 2024.
Vođa bosanskih Srba poduzima provokativne korake kako bi neutralizirao međunarodni nadzor u Bosni i osigurao de facto odcjepljenje svoje Republike Srpske. Njegov postupak mogao bi potaknuti čelnike bošnjačkog (bosansko-muslimanskog) stanovništva da osnaže vlastitu sposobnost zaštite svojih interesa i moguće dovesti do nasilnih sukoba koji bi mogli nadvladati mirovne snage.
Dodika iz Rusije, čija je u Bosni državu držati podijeljenom i izvan sustava zapadne alijanse.
Prevladava etnička politika
Što nije u redu u Bosni? Sažeti odgovor potražite u primjedbama Željka Komšića, hrvatskog člana kolektivnog Predsjedništva BiH.
Govoreći u rujnu na Općoj skupštini UN-a, :
Bosna i Hercegovina ne podrazumijeva potpunu demokraciju, već jedan oblik etnokracije. Takav sustav, koji određenim političkim akterima i njihovim etnički utemeljenim političkim strankama jamči sudjelovanje u vlasti, ima oblik bivših i sadašnjih totalitarnih sustava.
Izvrsna analiza onoga što sam nazvao u Bosni pojavila se u lipnju u Berti López Domènech za think-tank European Policy Center.
Ona je ispravno identificirala Daytonski mirovni sporazum iz 1995. uz posredovanje SAD-a kao jedan od glavnih uzroka današnje nesretne situacije u Bosni. Ona je napisala:
U zemlji s nešto više od 3 milijuna ljudi. . . ima 13 parlamenata, pet predsjednika i oko 150 ministarstava. Dayton je raspodijelio vlast po etničkim linijama i dao pravo veta svakom konstitutivnom narodu — tj. Bošnjacima, Srbima i Hrvatima…
Nacionalistički lideri konstantno su zlorabili mehanizme blokiranja kako bi bojkotirali normalno funkcioniranje institucija, gurajući Bosnu u trajno stanje političkog zastoja…
Podjela političkog sustava po etničkim linijama također je utrla put korupciji. Glavne nacionalističke stranke. . . profitirali su od etnički segregiranog sustava, zarobljavajući državu da služi svojim interesima i konsolidirajući svoju kontrolu nad institucijama i javnim poduzećima.
Ovi akutni problemi pojačani su slabim osjećajem panbosanskog identiteta. Kristian Nielsen, koji piše za Albert Hirschman centar za demokraciju Geneva Graduate Institute, :
Svaka od glavnih etničkih grupa — Bošnjaci, Srbi i Hrvati — ima snažan osjećaj sebe i svaka ima svoje vlastite povijesne narative, ali sveobuhvatni Nacionalni identitet ostaje osporavan.
Većina Srba i Hrvata koji se poistovjećuju sa susjednim državama (i često imaju dvojno državljanstvo), a ne onom u kojoj žive, samo komplicira ovu sliku.
Demokratija ili stabilnost na Balkanu?
Ovdje je središnji problem s pristupom EU potencijalnom ulasku Bosne u klub. Demokracija je uvjet za članstvo, ali podržavajući etnički utemeljen politički sustav u Bosni, EU zapravo može ukorijeniti antidemokratske tendencije.
Ovo je argument Nizozemskog instituta Clingendael, koji otkriva slične probleme diljem Balkana:
The [western Balkan six] polako su se razvile u “stabilokracije”: zemlje s očitim demokratskim nedostacima koje u isto vrijeme tvrde da rade na demokratskim reformama i nude stabilnost…
Angažman s političkim liderima, a ne s civilnim društvom u Bosni i Hercegovini. . . koči učinkovitu demokratizaciju.
Sudske presude
Europski sud za ljudska prava je u nekoliko navrata presudio da političko ustrojstvo u BiH diskriminira građane koji polažu pravo na demokratsku zastupljenost bez obzira na njihovu etničku pripadnost. U presudi iz kolovoza (), ECHR je utvrdio da
. . . trenutni politički sustav učinio je etnička razmatranja i/ili zastupljenost relevantnijim od političkih, ekonomskih, društvenih, filozofskih i drugih razmatranja i tako pojačao etničke podjele u zemlji i potkopao demokratski karakter izbora.
Buduci izgledi
Istina je da bi, usvajanjem , EU mogla Bosni dati neke prednosti članstva u EU-u prije nego što bude spremna za punopravno pristupanje.
Također je istina da je, bez obzira na nedostatke Daytona, mirovni sporazum barem okončao užasan rat iz 1990-ih.
Međutim, ako se Bosna i Hercegovina želi pridružiti EU kao punopravna članica, njezin katastrofalni etnički utemeljen politički sustav morat će se temeljito reformirati.
Više o ovoj temi
Ne zaboravite Balkan — Ivan Vejvoda za Aspenia Online
Tonyjev izbor tjedna
-
Uzorak postaje jasan: pristup rastućim tržištima petog najvećeg svjetskog gospodarstva ovisit će o ponudi nečega zauzvrat, izvještava John Reed iz FT-a
-
Alexei Navalny izazvao je sustav moći Vladimira Putina u Rusiji i platio cijenu svojim životom, ali zašto postoje u Kini? — analiza Petera Fischera za Neue Zürcher Zeitung
Preporučeni bilteni za vas
Britanija nakon Brexita — Budite u tijeku s najnovijim razvojem događaja dok se gospodarstvo Ujedinjenog Kraljevstva prilagođava životu izvan EU-a. Prijavite se
Raditi na tome — Otkrijte velike ideje koje oblikuju današnja radna mjesta uz tjedni bilten urednice za posao i karijeru Isabel Berwick. Prijavite se
Uživate li u Europe Expressu? da ga dobijete izravno u vaš sandučić svakog radnog dana u 7 ujutro po srednjoeuropskom vremenu i subotom u podne po srednjoeuropskom vremenu. Recite nam što mislite, rado ćemo čuti od vas: . Budite u toku s najnovijim europskim pričama
