Tko bi želio kantu za smeće ispod prozora? Čak ni stanari jedne od kuća u centru Bratislave to ne žele. Iz dana u dan ostali su bez stalka s kontejnerima, a kontejneri za smeće završili su na ulici. Nemaju ih gdje staviti.
Postali su taoci situacije u koju su ih doveli bivši upravnik stambene zgrade i, paradoksalno, Ministarstvo zaštite okoliša. Temu smo obradili u prilogu Mirke Ondrejčíkove u emisiji RTVS.
“S prozora imamo pogled na deponiju smeća. Obično je strašno, jer puše po cijeloj ulici”, kaže kućna pouzdanica Nadežda Kolárová.
“Iako su jučer čistili, ovdje je već opet razbijena boca. Ostatak sam već bacio u kontejner. Ovdje je obično u puno gorem stanju, jer ovdje ima cijela hrpa smeća i to se raznosi po ulicama“, nastavlja gospođa Nadežda.
Smeće u Holekovoj ulici u središtu Bratislave već je više od godinu dana na pločniku. Budući da su im pri ruci, koriste ih i stanari obližnjih stambenih zgrada. Zbog toga su pretrpani, a smeće je također na tlu.
Prepune kante za smeće
“Kad ljudi odlažu papir, ne zgužvaju ga, samo bace cijelu kutiju. Kontejner se puni u tren oka, pa papiri, vrećice od mikrotena i svakakve stvari ovdje puše uokolo”, kaže upraviteljica stambene zgrade Mária Goreková.
“Tome je uzrok i to što ovdje navečer dolaze beskućnici i kopaju smeće jer im je to valjda zlatni rudnik. Iskopaju dovoljno. Osim toga, brine nas što su štakori i kod nas već počeli trčati“, ističe gospođa Nadežda.
Gotovo tri desetljeća stanovnici Murgašove i Holekove ulice u Bratislavi koriste kantu za smeće u obližnjoj stambenoj zgradi. Ali prošle godine su ih odande preselili na ulicu i od tada je kvart u neredu.
“U početku smo tamo imali dvorac. Odavde su izvadili bravu, zaključali, tu se ne može ući”, ističe gospođa Nadežda.
Paradoks je da odlagalište nije zatvorio vlasnik zemljišta, a to je Ministarstvo zaštite okoliša, nego bivši upravitelj zgrade. „Gospodine Cvengroš. Kad sam ga pitao zašto je to napravio, rekao je da je to zato da nam dokaže da imamo nesposobnu novu domaćicu koja se ne zna nositi s tim. Vjerojatno se uvrijedio”, kaže gospođa Nadežda.
“Gospodin Cvengroš je te kontejnere stavio vani, da oni tamo nemaju što raditi jer je to zemljište Ministarstva zaštite okoliša, neke je ostavio unutra”, izjavila je upraviteljica stambene zgrade. Prema njezinim riječima, izgleda da je tamo ostavio kontejnere stambenih zgrada kojima i danas upravlja.
“Činjenica da sam ljudima pružio nešto više od toga je moja stvar. Ništa ne traje vječno, neka ljudi paze i neka razvrstavaju svoje kontejnere za smeće u skladu sa zakonom“, kazao nam je u telefonskom razgovoru bivši upravitelj František Cvengroš.
Ono što nije na papiru ne vrijedi
Budući da se radi o starijim zgradama iz 70-ih godina prošlog stoljeća, prilikom odobrenja nisu morali dokazivati vlastiti otpad. Za to su desetljećima koristili susjedno zemljište Ministarstva zaštite okoliša. Problem je što je to očito bilo samo na temelju usmenog dogovora.
“Još od rimskog prava vrijedi da ono što bi trebalo biti dugoročno, pogotovo ako se radi o nekoj nekretnini, treba biti napisano. Teško je sada pogledati 50 godina unatrag i vidjeti je li bilo prešutnog pristanka. Ako nemamo dokument, ne znamo na što se osloniti”, podsjeća nezavisni odvjetnik Branislav Welter.
“Ne znam za to, kada sam dobio izvješće nisam dobio niti sam vidio takav ugovor o najmu. Ne postoji takav ugovor”, rekla je Gorekova.
Iako upravitelj stambene zgrade redovito čisti prostor, to nije dovoljno za održavanje reda. Stoga su se mještani obratili gradskoj četvrti Stari grad i općini. Organizirali su zajednički sastanak s Ministarstvom zaštite okoliša.
“Rezultat je bio da su oni rekli da se ne slažu da mi tamo imamo te kontejnere”, objasnio je administrator.
Zastoj
Paradoks je da čak i nogostup na kojem su kante za smeće sada pripada Ministarstvu zaštite okoliša. Budući da se radi o izgrađenom centru grada, u blizini nisu mogli pronaći drugo pogodno mjesto na koje bi mogli zaključati kontejnere za smeće.
“Nažalost, Staré Mesto, budući da nije vlasnik ovih parcela, ne može narediti drugim vlasnicima zemljišta što bi trebali ili ne trebali uspostaviti u svojim prostorijama”, rekla je glasnogovornica Staré Mesto Bratislava, Veronika Gubková.
“Ne možemo natjerati drugog vlasnika da vlasnicima stanova dopusti izgradnju kontejnera na svom zemljištu”, izjavio je glasnogovornik općine. Grad SR Bratislava Peter Bubla.
“U slijepoj smo ulici”, izjavila je Gorekova. “Po meni je najbolje dogovoriti ugovor o osnivanju prava služnosti koji će odgovarati obvezi ministarstva da tolerira postavljanje kontejnera na njihovom štandu i na njihovom zemljištu. Ta će se stvar služnosti upisati u katastar, ali bi pritom vlasnike trebalo obvezati na plaćanje obveze ministarstva da podmiri postavljanje kontejnera“, savjetuje Welter.
Odmaralište je obećavalo gostoprimstvo
U rješavanju cijele situacije moglo bi pomoći Ministarstvo zaštite okoliša. U pisanom mišljenju koje nam je dostavio, obećao je da će biti susretljiv.
“U ovom slučaju radi se o naslijeđenom sporu koji je rezultat pasivnosti dosadašnjeg rukovodstva resora. Upravo je prethodno vodstvo ministarstva odbilo sklopiti ugovor o najmu s vlasnicima stanova. Aktualno vodstvo ministarstva otvoreno je za pregovore sa stanarima višestambene zgrade, odn s njihovim predstavnicima o mogućnosti sklapanja ugovora o zakupu“, priopćili su iz odjela.
“Uistinu je nedopustivo da Ministarstvo zaštite okoliša u godinu dana nije uspjelo riješiti ovu situaciju. Bilo da je riječ o sadašnjem ili bivšem vodstvu ministarstva. Smatramo da bi državne i gradske institucije trebale surađivati na takvoj razini da do ovakvih situacija ne bi dolazilo”, rekla je glasnogovornica Greenpeacea Mirka Ábelová.
“Prostor oko ove ulice trenutno čiste tehničke službe Starog grada. Oni ih čiste prema važećem rasporedu”, izvijestila je Gubková.
Prilikom sljedećeg posjeta uvjerili smo se da to nije dovoljno. Za održavanje nogostupa zadužena je Gradska četvrt. Pa, vlasnici stanova su odgovorni za osiguranje stajališta za smeće. Rješenje njihove situacije je dogovor s Ministarstvom zaštite okoliša.
Do tada mogu dodatno platiti kod tvrtke koja im odvozi smeće za dodatno čišćenje ili više manjih kontejnera kojima bi samo oni imali pristup, a veliki bi kontejneri nestali s nogostupa.
„Rješenje može biti da pojedini ulazi imaju svoje sabirne posude od 240 l. Zadržat će ih u svojim prostorijama, a zatim istovariti kontejnere na dan uklanjanja ili mogu koristiti uslugu uklanjanja kontejnera koju pruža tvrtka OLO”, objasnila je voditeljica vanjskih komunikacija OLO-a Zuzana Balková.
“Kad su ljudi u pitanju, vjerojatno bi trebala vrijediti osnovna ljudska pristojnost. Kad prođem pokraj kante za smeće i vidim da je u njoj ključalo smeće i ono pada na tlo, ne bacam svoje sljedeće smeće tamo”, zaključuje Ábelová.
