Godine 2018. u Mađarskoj je na privatnu inicijativu pokrenut Dan oprašivača koji je zakazan za 10. ožujka. Inicijativa poziva društvo da slavi, pomaže i štiti naporan rad oprašivača.
Svijet insekata umire alarmantnom brzinom diljem svijeta. Nestanak insekata nepovoljno utječe na mnoge prirodne procese. Oprašivanje cvjetnica jedna je od najvažnijih aktivnosti kukaca kako za današnji živi svijet tako i za nas.
Velika većina flore ovisi o kukcima koji oprašuju biljke. Općenito, njima možemo zahvaliti dvije trećine uzgojenog bilja i jednu trećinu naše hrane, tj. jednu trećinu naše svakodnevne hrane – bez njih bi život na Zemlji bio nezamisliv. Prije svega pčele – uz domaće postoje stotine vrsta divljih pčela – najvažniji su oprašivači, no osim njih u neumornom radu oprašivanja sudjeluju i leptiri, muhe, kornjaši, ose, stjenice i drugi kukci. .
Posljednjih se desetljeća ljudskim djelovanjem drastično smanjio broj organizama oprašivača. Glavni uzroci smrti oprašivača su velika industrijalizirana poljoprivreda – nestanak i fragmentacija staništa, uporaba kemikalija – te klimatske promjene, odnosno promjene na globalnoj i industrijskoj razini. Ako zajedničkim snagama ne djelujemo protiv toga, to bi moglo dovesti do globalne katastrofe.
- Sa stajališta divljih oprašivača, prisutnost niskog rastinja, posebice cvjetnog niskog rastinja, od vitalnog je značaja.
- Ako netko ima veliki vrt i želi nešto ozbiljno poduzeti oko oprašivača, ostavite dijelove svog vrta gdje ne kosite travu, neka raste “korov”.
- U tom slučaju odgađamo prvo košenje trave u našem vrtu u proljeće dok ranoproljetno samoniklo cvijeće koje izbija iz vlati trave ne uvene. Crvena maćuhica, obična kokošja struna, kukuta, ljutika salata, nježne vitice, baršunasti plućnjak privlače brojne oprašivače.
- U tjednima proljeća i ljeta, ako je moguće, rjeđe kosite travu i težite prirodnom okruženju.
- Sprijateljimo se u našem vrtu s maslačkom koji je jedna od najpopularnijih biljaka među pčelinjim vrstama. Tijekom proljetne cvatnje nudi im doslovno prostrti stol.
- Sadite biljke koje privlače insekte. Za to je vrlo pogodno, primjerice, bilje poput majčine dušice, ružmarina, bosiljka, metvice, lavande, kadulje itd. Bez problema mogu živjeti čak iu loncima na balkonu.
- Zasadimo divlje cvijeće u mirnom kutku našeg vrta, koji može biti poput minijaturne verzije livada. Neka ovo cvijeće raskošno raste, ostavite ga netaknutim.
- Danas već postoji velika ponuda sjemena koje je odabrano na način da se u pakiranju nalazi sjeme nekoliko divljih cvjetova. Miris i boja ovih cvjetova poput magneta privlače oprašivače.
- Potrudimo se za prisustvom autohtonog samoniklog cvijeća koje treba ostaviti netaknuto i nakon što procvjeta, kako bi se njegovo sjeme raspršilo i idućeg proljeća i ljeta ponovno krasilo naš vrt i pomoglo oprašivačima.
- Izbjegavamo upotrebu insekticida u našem vrtu.
- U slučaju uzgojenog cvijeća pokušajte saditi sorte koje imaju nektarske žlijezde i prašnike koji su slobodni i dostupni pčelama i oprašivačima.
- Napravimo hotel za pčele ili garažu za pčele.
Galerija
Fotografije u članku snimila je Tímea Panny Miskolczi.
