Proračunski deficit generira inflaciju jer generira potražnju u gospodarstvu. Zahtjev je za posuđeni novac, rekao je Adrian Codirlașu, potpredsjednik CFA Rumunjske.
Euro gotovinaFoto: Elmar Gubisch / Panthermedia / Profimedia
“Što još stvara proračunski deficit? Veće naknade. Veći porezi idu u inflaciju. Ako se porez plaća tvrtki, to se odražava na cijenu. Ako se stavi direktno na robu, na proizvod kao što je PDV ili trošarina, to također ulazi u cijenu”, rekao je na konferenciji koju je organizirao Oxygen Events.
Prema njegovim riječima, porez koji bi manje utjecao na inflaciju, a mogao bi je smanjiti: povećanje poreza na plaće, odnosno oporezivanje rada.
“Ostavljajući sebi manje novca, automatski ćemo manje trošiti, smanjiti potražnju i to će imati dezinflacijski učinak”, objasnio je Codirlașu.
95% državnih troškova je za potrošnju
Cristian Păun, nastavnik ASE-a, prisjeća se da mnogi kažu: Rumunjska nije zemlja u razvoju i treba joj deficit.
“Rumunjska je nagomilala proračunske deficite, od 1995. do sada, na 200 milijardi eura (kumulativno). To bi značilo 20.000 kilometara autoceste. Koliko smo kilometara proizveli ovih godina? Oko 1.000″, kaže Păun.
Ako pogledamo strukturu državnih rashoda, kaže, vidimo da je 95 posto rashoda za potrošnju, a 5 posto za investicije.
“Ovaj ponder također se održava u deficitu. Ne možete reći da imate deficit samo zbog ulaganja. Ti plaćaš sve svoje troškove”, rekao je učitelj.
Po njegovom mišljenju, inflacija u Rumunjskoj je prilično snažno potaknuta nedostatkom korelacije između fiskalne i monetarne politike.
“Monetarna politika je ispravno odgovorila na inflaciju i ograničenu likvidnost povećanjem cijene likvidnosti od Centralne banke, prisiljavajući banke da traže kapital u području depozita. S druge strane, Vlada je trebala doći i reći: ja ograničavam deficit. Ograničenje deficita normalno bi došlo prirodno i kroz monetarnu politiku ograničavanja kreditne ekspanzije”, objasnio je Cristian Păun.
Rast kredita, kaže, trebao je potaknuti Vladu da kaže: ne mogu s ovim povećanim kamatama praviti prevelike deficite.
“Vlada nije uzela u obzir signal koji je došao iz monetarne politike i nastavila s ovim prekomjernim deficitima koje vidimo pred sobom. Kad se pojavi deficit, porez više nije dovoljan. Onda Vlada na noćnom ormariću nudi narodu kupovnu moć koju nema, ne dobiva je od oporezivanja, nego od budućnosti od kredita”, istaknuo je također profesor ASE.
Prema njegovim riječima, sve dok je deficit prevelik, od desetaka milijardi eura, problem inflacije će ostati.
Ako se oslonimo samo na monetarnu nogu, a ne na fiskalnu, možemo završiti s opasnim monetarnim prilagodbama koje nas na kraju gurnu u još veću nestabilnost i monetarna politika postane prociklična, upozorava ekonomist.
