Najveći broj orbitalnih lansiranja u povijesti dogodio se prošle godine kada je u svijetu izvedeno 221 orbitalno lansiranje s ukupno 2938 vozila, navodi se u izvješću Bryce Tech. Ako je SAD postigao osobni rekord, a Kina snažno zaostaje, Europa pokazuje znakove gubitka utrke.
Orbitalno lansiranjeFoto: Gene Blevins / Zuma Press / Profimedia
- BryceTech je analitička i inženjerska tvrtka koja radi s klijentima iz znanosti i tehnologije, prema vlastitom opisu na službenoj stranici. Tvrtka pruža potporu državnim programima i poslovno savjetovanje.
Sjedinjene Države snažno se distanciraju od ostalih konkurenata u svemirskoj utrci. Prema podacima iz 2023. godine, Amerikanci su izveli 114 lansiranja, što je gotovo dvostruko više od sljedeće velike: Kine sa 67 lansiranja.
Europa pokazuje znakove da gubi bitku, sa samo 3 lansiranja u cijeloj prošloj godini, sličnim brojem kao Japan i Sjeverna Koreja, a daleko iza Rusije (19) i Indije (7).
Ako usporedimo s glavnim konkurentima u svemirskoj utrci, Europa je izvela 38 puta manje lansiranja od SAD-a i 22 puta manje od Kine.
I prošlogodišnja situacija nije izuzetna. U 2022. Europa je imala 6 lansiranja, dok je SAD uspio 87, a Kina 64, prema podacima BryceTecha.
Zašto je Europa toliko zaostala?
Godine 2021. čelnik Europske svemirske agencije rekao je da Europa mora ojačati svoj svemirski program ili će je zaostati za drugim zemljama. “Europski astronauti trebali bi biti na europskim raketama”, izjavio je Josef Aschbacher, citiran za DW.
“Europa se mora širiti kako ne bi bila izostavljena iz utrke ili zaostala”, rekao je čelnik ESA-e. Podaci BryceTecha potvrđuju strahove koje je iznio europski dužnosnik.
Slično, uvodnik LeMond prosinca 2022. naglasio je da je “suočena s nedostatkom lansera i glomaznim procesima, europska ambicija da ostane u svemirskoj utrci sa SAD-om i Kinom na ozbiljnoj kušnji”.
Francuski dnevnik podsjeća da je 1961. godine, svjestan strateške važnosti svemira, francuski predsjednik Charles de Gaulle predložio da njegova zemlja postane treća svemirska sila, nakon Rusije i SAD-a. Ambicija je dovela do uspješnog lansiranja raketnog programa Ariane desetljeće kasnije, jamčeći europski suverenitet osiguravajući vlastiti pristup svemiru.
Ovaj uspjeh prije pola stoljeća i europska autonomija sada je ugrožena nedostatkom lansera. Na europsku ambiciju da ostane u utrci s Amerikancima i Kinezima utjecao je i način na koji su se svemirska istraživanja razvila. Ako je to dugo bila domena rezervirana za velike nacionalne agencije, model rada uzdrmao je Elon Musk.
Sa SpaceX-om i njegovim raketama Falcon, američki milijarder postavlja pravila posljednjih deset godina. Sve je brže, jeftinije, a njegove rakete su za višekratnu upotrebu. Kasnije se u utrku za osvajanje svemira uvukao i milijarder Jeff Bezos sa svojim letovima koji žele postaviti temelje svemirskog turizma.
Ova agilnost u suprotnosti je s glomaznim europskim procesima, često s brojnim kašnjenjima i dodatnim troškovima. Suočena s ofenzivom SpaceX-a, Europska svemirska agencija (ESA) reagirala je lansiranjem programa Ariane-6 i Vega-C u prosincu 2014. Ali to je učinila bez promjene svoje organizacijske strukture i, iznad svega, održavanjem pravila “geografskog distribucija”, praksa koja se sastoji u ponovnom dodjeljivanju industrijskog zadatka svakoj zemlji članici koja je jednaka njezinom financijskom doprinosu.
Na temelju ovakvog modela rada država članica može osigurati sudjelovanje jedne svoje tvrtke u projektu, čak i ako ona nije najučinkovitija u svom području.
h2. Kina i SAD se utrkuju tko će ponovno prvi stići do Mjeseca
Dok se Europa bori da obnovi svoju zrakoplovnu industriju, Kina je postavila visoke ciljeve u borbi sa SAD-om za osvajanje svemira. Global Timeskineski tabloid koji djeluje pod ingerencijom Komunističke partije Kine, 26. veljače 2024. objavljuje da će Peking ove godine izvesti 100 orbitalnih lansiranja, što je rekord za Kinu.
Kina planira poslati astronaute na Mjesec prije 2030. kako bi proveli znanstvena istraživanja. Ovakav pristup izravan je odgovor na ambicije SAD-a koji žele kroz program Artemis vratiti ovo desetljeće s astronautima na Mjesec.
Dvanaest ljudi hodalo je Mjesecom između 1969. i 1972. Svi su poslani u misije SAD-a. Misije su napuštene u korist letova svemirskih šatlova i međunarodnih svemirskih postaja.
Rusija također ima ambicije kročiti nogom na Mjesec, ali planovi Moskve zaostaju za planovima SAD-a i Kine. Rusija planira poslati kozmonaute da idućeg desetljeća po prvi put u svojoj povijesti slete na Mjesec i planira izgraditi lunarnu bazu od 2031., prema ruskoj agenciji odgovornoj za svemirske letove s ljudskom posadom. Jurij Gagarin postao je prvi čovjek u svemiru 12. travnja 1961., ali sovjetski kozmonauti nikada nisu sletjeli na Mjesec.
Izvori: DW, Global Times, Le Monde, Reuters, Tass
