Rumunjska, koja traži povrat svoje riznice, željela bi riješiti svoje ekonomske probleme na račun Rusije, tvrdi glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova, a prenosi RIA Novosti. Štoviše, ona tvrdi da bi rumunjski dugovi Rusiji premašili 20-25 puta vrijednost cijele rumunjske riznice. Reakcija dolazi u kontekstu u kojem je Europski parlament u četvrtak izglasao rezoluciju u vezi s povratom rumunjskog blaga koje je Moskva prisvojila prije više od jednog stoljeća.
Zlatni novac iz riznice NBR-a, izložen na Danu otvorenih vrataFoto: Lucian Alecu / Uredništvo Shutterstocka / Profimedia
“Rumunjska pokušava svoje stoljetne fantomske dugove staviti na teret Rusije, kako bi poboljšala katastrofalno stanje svoje nacionalne ekonomije”, napisala je Zaharova na Telegramu, prenosi Agerpres, a poziva se na RIA Novosti.
Zaharova: Dugovi Rumunjske prema Rusiji 20-25 puta premašuju vrijednost cijele rumunjske riznice
Ustvrdila je da rumunjski dugovi prema Rusiji i Sovjetskom Savezu premašuju, “prema izračunima stručnjaka”, 20-25 puta vrijednost cijele rumunjske riznice koja je stigla u Rusiju 1916.-1917.
Komsomolskaia Pravda piše, citirajući glasnogovornicu ruskog ministarstva vanjskih poslova, da je 1949. Moskva “oprostila Rumunjskoj gotovo sav dug za razaranja prouzročena tijekom Drugog svjetskog rata”. Ruska publikacija također piše da je Rumunjska 2022. godine od Rusije zatražila uplatu 4 milijarde eura u svoju riznicu.
“Međunarodni slučaj bez presedana nezakonitog prisvajanja zlatnih rezervi”
Reakcija dolazi u kontekstu u kojem je Europski parlament u četvrtak izglasao rezoluciju u kojoj se pokazuje da Rusija mora u cijelosti vratiti rumunjsko blago te da izvršna vlast EU-a i druge nadležne europske institucije trebaju učiniti sve što je moguće kako bi poduprli taj napor. Rasprava, kojoj je nazočila velika većina rumunjskih zastupnika u Europskom parlamentu, bila je prvi put da se u Europskom parlamentu pokrenulo pitanje rumunjske riznice koju je Rusija nezakonito prisvojila.
- “U rezoluciji usvojenoj u četvrtak, zastupnici Europskog parlamenta naglašavaju činjenicu da, unatoč nekoliko pokušaja diplomatskih pregovora nakon Prvog svjetskog rata, rumunjsko nacionalno blago, poslano u Rusiju na čuvanje između 1916. i 1917., nikada nije u cijelosti vraćeno od strane Rusije.
- Ovo je međunarodni slučaj bez presedana nezakonitog prisvajanja zlatnih rezervi i predmeta baštine i predstavlja trajnu zabrinutost za rumunjsko društvo, dodaju zastupnici u Europskom parlamentu,” navodi priopćenje Europskog parlamenta.
Rezolucija o povratu rumunjske riznice izglasana je velikom većinom glasova. “To je pitanje nacionalnog dostojanstva. Rumunjska ne može i ne smije prihvatiti ništa manje od povrata 91,5 tona zlata i cjelokupnog kulturnog blaga. Zahvaljujem svojim kolegama u Europskom parlamentu na njihovom angažmanu i potpori. Puno je značilo”, kaže europarlamentarac Eugen Tomac.
Povjerenica Europske komisije za koheziju i reforme Elisa Ferreira rekla je u uvodnom obraćanju da govori u ime visokog predstavnika EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Josepa Borrella.
“Pozvali ste Europsku komisiju da govori u vezi s povratkom rumunjskog nacionalnog blaga od strane Rusije. Blago je prebačeno u carsko carstvo na zaštitu, ali nikad nije u cijelosti vraćeno Rumunjskoj, ni SSSR ni Ruska Federacija”, prisjetio se visoki dužnosnik EU.
“Europska unija spremna je podržati rumunjske vlasti u potpunom povratu blaga ako to zatraže”, istaknula je Elisa Ferreira. Međutim, skrenula je pozornost na činjenicu da je “neopravdani rat Rusije protiv Ukrajine doveo do obustave mehanizama suradnje” s Moskvom.
Požalila se što je rat protiv Ukrajine “zločin i flagrantno kršenje međunarodnog prava” i podsjetila da “mjere protiv Rusije uključuju najveći paket sankcija koji je usvojila EU”.
Tijekom Prvog svjetskog rata, između 1916. i 1917., Rumunjska je poslala nacionalno blago u carsku Rusiju na zaštitu u slučaju okupacije nacionalnog teritorija. Blago je sadržavalo ukupno 91,5 tona finog zlata, koje je bilo dio rezerve Narodne banke Rumunjske, kraljevske zbirke nakita i rijetkih novčića, kao i imovine od neprocjenjive kulturne i povijesne važnosti, kao što su državni arhivi, dokumenti , rukopisi povijesne dragocjenosti, baštinske slike, rijetke knjige i zbirke mnogih javnih i privatnih ustanova. Nakon dolaska komunističkog režima na vlast, Rusija je zaplijenila blago i odbila ga vratiti, a velik dio vrijednosti do danas je ostao nevraćen.
