Danas je uspješno održan 1. Nacionalni dan prevencije i smanjenja hidrogeološkog rizika, koji su sinergijski promovirali Nacionalno vijeće inženjera i Nacionalno vijeće geologa. Inicijativa, u kojoj su sudjelovali brojni predstavnici institucija i ministarstava, istaknula je strateški značaj teme ne samo za stručne kategorije uključene, već prije svega za donositelje političkih odluka, uključene u definiranje politika upravljanja usmjerenih na zaštitu teritorija.
Na otvaranju postupka, ministar infrastrukture i prometa Matteo Salvini rekao je sljedeće: „Zahvaljujući doprinosu tehničara koji smo dali život novom Kodeksu o nabavi, postoji izvrstan radni odnos sa strukovnim udrugama. Otkako radim na MIT-u često sam se suočavao s ne. Moramo se više usredotočiti na da. Kao i u slučaju MOSE-a koji je već 25 puta spasio Veneciju otkako je počeo s radom. Radimo na planu za vodu kako bismo prevladali problem hitne situacije s vodom. Ministarstvo se bavi i branama, mislim na onu u Genovi. Tu je pitanje održavanja nasipa i trebamo se uključiti u gospodarenje šumama i šumama. Zatim, tu je i Stambeni plan koji nema utjecaja na hidrogeološku nestabilnost, s obzirom da će se svesti samo na smanjenje birokracije i rješavanje sitnih nepravilnosti. Na kraju, mislim na Most preko tjesnaca kojemu će inženjeri i geolozi dati temeljni doprinos. Moramo ostaviti zemlju s više infrastrukture i više sigurnosti od onoga što smo zatekli.”
“Jako cijenim inženjere i geologe – rekao je Nello Musumeci, ministar civilne zaštite koji se fokusirao na koncept prevencije – što su organizirali ovaj dan prevencije hidrogeoloških rizika. “Počinjemo gotovo od nule – dodaje Musumeci – jer ‘Italija nije zemlja predisponirana za prevenciju, strukturnu ili nestrukturalnu. Cilj Melonijeve vlade je učiniti Civilnu zaštitu, koja je vrlo dobra u upravljanju hitnim slučajevima, strukturom koja je jednako dobra u upravljanju prevencijom. Za to nam je potreban angažman svih, institucija, strukovnih udruga i građana.”
Na temu se vratio i načelnik Odjela civilne zaštite Fabrizio Curcio. “Paradoksalno, o prevenciji možemo govoriti samo kada smo u hitnim situacijama – izjavio je –. U zadnjih 10 godina zabilježili smo 150 izvanrednih stanja koja su samo za prve intervencije mobilizirala 3 milijarde kuna, da bi dosegli ukupne izdatke od oko 10 milijardi kuna. Onda, s obzirom na posebne programe, dolazimo do nekoliko desetaka milijardi kuna. To su neposredni troškovi iz vlastitog džepa. U našoj zemlji treba još puno raditi na prevenciji, ne toliko na kratkoročnim intervencijama, koliko na strukturnoj razini. Strukturna prevencija je sustavna aktivnost, nitko je ne može postići sam. Konkretno, nitko ne može bez tehničara i njihovih vještina, posebice u pogledu kriterija dizajna.”
Institucionalnim istupima prethodili su pozdravi predsjednika nacionalnih vijeća organizatora skupa. Angelo Domenico Perrini, predsjednik CNI-ja, izrazio se ovako: „Naša je izuzetno lijepa, ali krhka zemlja. Klimatske promjene i obilne kiše uzrokuju golemu štetu. Fenomeni su sve češći i to zahtijeva preispitivanje dizajna radova. Sigurnost teritorija više se ne može odgađati, također s obzirom na činjenicu da, na temelju naših podataka, prevencija košta oko petine onoga što se potroši za sanaciju štete katastrofalnih događaja.
Zatim je govorio Francesco Violo, predsjednik CNG-a. “Ovaj dan, koji planiramo učiniti godišnjim događajem, nastao je iz želje da usporedimo tehničare s predstavnicima institucija na temu hidrogeološkog rizika – rekao je. U posljednjih 80 godina potrošeno je 350 milijardi dolara za popravak štete uzrokovane prirodnim događajima. To su brojke koje adekvatno opisuju što je prava hitna situacija. Zašto nismo mogli dati odgovor? To više nije problem resursa, nego organizacijski problem. Potrebno je konačno početi s adekvatnim planiranjem.”
