Najvažnije kineske svemirske misije trenutačno koordinira Kineska svemirska agencija: rover Zhurong Mars, svemirska postaja Tiangong ili nadolazeća misija Chang’e-6, čiji je cilj donijeti uzorke lunarnog tla s daleke strane Mjeseca na Zemlja za spomenimo samo neke od njih. Međutim, Kina namjerava još više osjetiti svoju prisutnost u svemiru, kroz niz novih misija koje ovaj put financira Kineska akademija znanosti.
Svemirska kapsula Shenzhou-5Foto: DETLEV VAN RAVENSWAAY / Sciencephoto / Profimedia
Riječ je o nizu misija koje će prije dati doprinos temeljnom istraživanju, za razliku od istraživačkih misija koje je Kina do sada provodila u Zemljinoj orbiti, na Mjesecu ili na Marsu. Otkrivanje neba na najdužoj valnoj duljini (DSL) bit će konstelacija od 10 satelita poslanih oko Mjeseca radi radioastronomskih promatranja, koristeći Mjesec za prikaz radiovalova koji dolaze iz
Zemlja.
Poznato je da sonde koje kruže oko Mjeseca ne mogu komunicirati sa Zemljom jer Mjesec blokira radio valove, a ova će misija to iskoristiti u svoju korist, vršeći promatranja koja je nemoguće izvesti sa Zemlje zbog prekomjernog radijskog zagađenja spektra. Očekuje se da će misija moći identificirati radiovalove s vrlo dugim valnim duljinama, koji potječu s početka Svemira, regije do sada malo proučavane.
ExoEarth Survey bit će misija koja će tražiti egzoplanete (planete koji kruže oko drugih zvijezda), ali će također tražiti slobodne planete, koji lutaju svemirom, a da nisu u planetarnom sustavu. Do sada postojanje takvih planeta nije potvrđeno, jer bez vlastitog izvora svjetlosti takvi se objekti mogu detektirati samo neizravnim metodama (primjerice, obični egzoplanete otkrivaju se proučavanjem varijacije svjetla zvijezde oko koje kruže) .
Poboljšano mjerenje vremena X-zraka i polarimetrija (eXTP) pratit će nebo u potrazi za gravitacijskim valovima, izvorima neutrina (čestice koje vrlo slabo stupaju u interakciju s običnom materijom pa je njihovo otkrivanje teško), ali i mjestima u svemiru gdje se nalazi materija. ekstremni uvjeti (neutronske zvijezde ili crne rupe, koje imaju veliku gustoću i intenzivna gravitacijska i elektromagnetska polja, s emisijama X-zraka).
Taiji će biti svemirska misija koja će u orbitu oko Sunca poslati tri satelita, satelita koji će pokušati otkriti gravitacijske valove. To je treća svemirska misija te vrste, koja se pridružuje europskoj misiji LISA i japanskoj misiji DECIGO (sve tri bit će lansirane nakon 2030.). Gravitacijski valovi još su jedna potvrda teorije relativnosti Alberta Einsteina, no njihova je detekcija prvi put učinjena tek 2015. godine, stoljeće od objave teorije relativnosti.
Svemirske misije nude puno bolje uvjete za detekciju ovih valova, jer udaljenosti između satelita mogu biti milijuni kilometara, mnogo veće od udaljenosti na Zemlji između različitih komponenti eksperimenata namijenjenih proučavanju gravitacijskih valova.
Sunčev opservatorij u polarnoj orbiti (Observator Solar Polar, SPO) proučavat će Sunce, ali s neobične pozicije: većina sondi koje se šalju promatrati Sunce nalazi se u ravnini ekliptike, odnosno imaju izravan pristup na Sunčev ekvator, a manje na polove, no SPO ima za cilj proučavanje upravo Sunčevih polova, kako bi se bolje razumjeli fenomeni koji se odvijaju u heliosferi (Sunčeva atmosfera).
Ne znamo kada će ove misije biti pokrenute, ali sigurno su u ranim fazama, što znači da nećemo uskoro vidjeti ove sonde na lansirnoj rampi, ali vjerojatno nije teško misliti da bi mogle biti aktivne oko 2030. No, to je još jedan dokaz, ako je više trebao, da je istraživanje svemira Kini prioritet i da se taj interes očituje i na polju temeljnih znanosti, ne samo u istraživanju Zemlje. orbita ili cis-lunarni prostor .
Pratite našu Facebook stranicu, Vruće vijesti Znanostkako bi izravno, u stvarnom vremenu, mogli primati najnovije informacije i zanimljivosti iz svijeta znanosti!
Izvor fotografije: profimediaimages.ro
