Arbitražni sud Međunarodnog centra Svjetske banke za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u petak će donijeti presudu u slučaju koji je protiv Rumunjske pokrenuo Gabriel Resources, većinski dioničar Roșia Montană Gold Corporation (RMGC), zbog zlata iz Roșia Montană , nakon skandala kojim je to područje uvršteno u UNESCO-vu baštinu, oglasio se ministar financija Marcel Boloș. Na kocki u ovoj parnici je nekoliko milijardi milijardi dolara odštete koje bi Rumunjska mogla biti prisiljena platiti tvrtki Gabriel Resources.
Rosia MontanaFoto: HotNews / Claudia Pirvoiu
Boloș je u četvrtak rekao da će odluka u ovoj parnici biti izrečena u petak, a ovisno o njoj će se utvrditi pregovaračka strategija rumunjske države.
“Izgledi za promjenu odluke su dosta mali”
- “Obaviješteni smo da će tijekom dana u petak odluku donijeti međunarodni arbitražni sud.
- Čekamo da vidimo kakva će ta odluka biti i onda ćemo formulirati našu pregovaračku strategiju i ovisno o tome kakve će koordinate te pregovaračke strategije biti, proći ćemo potrebne korake da postignemo konsenzus s korisnicima te odluke” , rekao je ministar financija.
Na pitanje hoće li ipak biti moguć izvanredni način napada iz rumunjske države, odgovorio je: “Moguć je, ali se odvija dosta brzo. Takvi su običaji međunarodnih arbitražnih sudova i ta je mogućnost promjene odluke koja će biti izrečena u petak, (…) nakon razgovora s odvjetnicima, prilično mala”, zaključio je Marcel Boloș.
Na kocki u ovoj parnici je nekoliko milijardi milijardi dolara odštete koje bi Rumunjska mogla biti prisiljena platiti tvrtki Gabriel Resources.
Glasnogovornik vlade, Mihai Constantin, nedavno je izjavio da bi ukupna ažurirana vrijednost odštete koju su zatražile tvrtke Gabriel Resources Ltd. i Gabriel Resources (Jersey) u predmetu otvorenom protiv Rumunjske u slučaju Roşia Montană mogla imati maksimalni prag od 6,7 milijardi dolara.
U lipnju 2017. kanadska tvrtka, većinski dioničar Roșia Montană Gold Corporation, pozvala je Rumunjsku na sud pred Tribunalom Svjetske banke, gdje je potraživala gubitke od milijardi dolara jer je Vlada u Bukureštu odlučila ne odobriti eksploataciju rudnika zlata Rosia. Montana.
Prema Gabriel Resources, iz ležišta Roşia Montană može se izvući 300 tona zlata i 1600 tona srebra. Njihova vrijednost je 2013. godine procijenjena na preko 16 milijardi dolara. Međutim, metoda ekstrakcije plemenitih metala, uz pomoć cijanida, je kontroverzna. Udruge za zaštitu okoliša ponovno su ustvrdile da postupak utječe na okoliš, ali i stanovnike tog područja, a širenje rudnika uništilo bi dio starih rimskih galerija i četiri planinska vrha.
Roșia Montană ušla je u UNESCO-vu baštinu i svjetsku baštinu u opasnosti u ljeto 2021.
Rudarski krajolik Roşia Montană uvršten je na UNESCO-ov popis svjetske baštine u ljeto 2021., “prepoznajući, dakle, i ranjivost mjesta i potrebu za poduzimanjem hitnih mjera zaštite”. UNESCO je odlučio uključiti lokalitet Roșia Montană u svjetsku baštinu četiri godine nakon što je bivša ministrica kulture u Cioloș vladi, Corina Șuteu, predala dosje (4. siječnja 2017.).
Sloboda tada je objavio dokumente iz kojih proizlazi da je bivši ministar financija Alexandru Nazare upozorio da, ako Roșia Montană bude uvrštena u baštinu UNESCO-a, Rumunjska riskira plaćanje milijardi dolara odštete tvrtki Gabriel Resources.
Kanadska tvrtka Gabriel Resources, koja od 1999. ima rudarsku koncesiju na tom području, predložila je eksploataciju u četiri kamenoloma i korištenje velikih količina cijanida za ekstrakciju 300 tona zlata i 1600 tona srebra. Pod pritiskom velike mobilizacije, uzastopne vlade odbile su izdati bitan sporazum za početak radova.
Pozivajući se na “izvlaštenje”, Gabriel Resources je 2015. podnio zahtjev za međunarodnu arbitražu i od Rumunjske zatražio odštetu od nekoliko milijardi dolara.
Uvrštenjem arheološkog lokaliteta na UNESCO-ov popis svjetske baštine zatvaraju se vrata eksploataciji tona dragocjenih minerala koji ovo podzemlje čine najvećom rezervom zlata u Europi, piše agencija EFE.
Odluku su pozdravile ekološke organizacije poput Greenpeacea, koje vjeruju da predstavlja zaštitnu mjeru protiv daljnjih pokušaja iskorištavanja dragocjenih mineralnih rezervi tog područja.
