U akciji bez presedana, samo nekoliko dana prije Međunarodnog dana žena, francuski parlamentarci izglasali su uvrštavanje prava na pobačaj u Ustav zemlje. Istodobno, političari i stručnjaci upozoravaju da je pravo na pobačaj pod pritiskom u cijelom svijetu. U Europi se pravo na pobačaj razlikuje od zemlje do zemlje, u nekim je slučajevima restriktivnije nego u drugima, pokazuje medijska platforma European Newsroom u članku objavljenom ovog tjedna i citiranom od strane Agerpres.
Demonstracije protiv pobačaja u FrancuskojFoto: Elias Neil Benleulmi / Sipa Press / Profimedia
Francuski parlament izglasao je u ponedjeljak uključivanje prava na pobačaj u ustav, čime je Francuska postala prva zemlja u svijetu koja je u svom temeljnom zakonu izričito dala zaštitu za prekid trudnoće.
Od 1975. godine u Francuskoj je dopušten abortus do 10. tjedna trudnoće. Zakon je u međuvremenu promijenjen kako bi žene mogle pobaciti do 14. tjedna trudnoće, a troškove zahvata pokriva zdravstveno osiguranje.
Predsjednik Emmanuel Macron opisao je akciju kao “ponos Francuske” koja je poslala “univerzalnu poruku”, a u Parizu je na Međunarodni dan žena 8. ožujka održana posebna javna ceremonija kojom se slavi akcija.
Francuska također namjerava “podići ovu borbu na europsku razinu”, rekla je u srijedu glasnogovornica francuske vlade. Priscilla Thevenot. “Predsjednik Republike je 2022. najavio svoju namjeru da pravo na slobodu govora uvrsti u Povelju o temeljnim pravima Europske unije”, dodala je.
Odluka francuskih zakonodavaca dolazi nakon što su zemlje članice EU-a i europski parlamentarci u veljači postigli dogovor o pravilima bloka za borbu protiv nasilja nad ženama.
Svjetska zdravstvena organizacija pozdravila je glasovanje francuskih parlamentaraca u ponedjeljak. “Pozdravljamo odluku Francuske da osigura prava žena i spasi njihove živote”, rekao je čelnik WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus u objavi na X-u, nekadašnjem Twitteru.
Međutim, nakon glasovanja francuskog parlamenta, Vatikan je ponovio svoje protivljenje pobačaju. “Papinska akademija za život podsjeća da, u doba univerzalnih ljudskih prava, ne može postojati ‘pravo’ na oduzimanje ljudskog života”, stoji u priopćenju Vatikana koje se pridružuje zabrinutostima koje su već izrazili biskupi Francuske Katoličke Crkve.
Reproduktivna prava ugrožena
Macron se prošle godine obvezao da će zaštititi abortus u Ustavu nakon što je Vrhovni sud SAD-a 2022. poništio pola stoljeća staro pravo na postupak, dopuštajući pojedinim američkim državama da ga zabrane ili ograniče.
Tada je grčki premijer Kyriakos Mitsotakis izjavio “vrlo zabrinut zbog odluke Vrhovnog suda SAD-a. To je važan korak unazad u borbi za prava žena”, ustvrdio je u objavi na X (tadašnjem Twitteru).
Francuski premijer Gabriel Attal rekao je da je pravo na pobačaj i dalje “ugroženo” u cijelom svijetu, s “našim slobodama koje su u suštini ugrožene… na milost i nemilost onih koji donose odluke”.
Konzervativne protukampanje usmjerene su na globalni napredak u pravima žena, što je posljednja “reakcija” u nizu koji datira iz 1980-ih, upozorili su aktivisti i stručnjaci uoči Međunarodnog dana žena. Promatrači kažu da napredak u pravima žena sustavno prati reakcija od 1980-ih.
Teoriju “povratne reakcije” detaljno je opisala američka feministica Susan Faludi u svojoj knjizi iz 1991.: “Povratna reakcija: Neobjavljeni rat protiv američkih žena”. Ona opisuje strategiju konzervativnih pokreta u SAD-u nakon liberalizacije zakona o pobačaju i ulaska žena na tržište rada 1970-ih.
Nasilje nad ženama u porastu
Organizirani i politizirani, protupokret onemogućuje prava na pobačaj, potiče internetsku mržnju i uznemiravanje, a također potiče obiteljsko nasilje, kažu istraživači.
Države članice EU-a u veljači su se dogovorile o prvom europskom zakonu o borbi protiv nasilja nad ženama. Cilj zakona je zaštititi žene u 27 država EU-a od rodno uvjetovanog nasilja, prisilnog braka, genitalnog sakaćenja i internetskog uznemiravanja. Europska komisija je prvi put predložila ovaj veliki zakon 8. ožujka 2022., povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena.
Ali sporazum nije uključio zajedničku definiciju silovanja. Pristup abortusu trebao bi biti dostupan žrtvama silovanja, ali brojne države diljem svijeta ograničavaju abortus čak iu slučajevima silovanja ili incesta. Države koje su se usprotivile definiciji silovanja u tekstu zakona tvrdile su da silovanje nema potrebnu prekograničnu dimenziju da bi se smatralo zločinom jedinstveno sankcioniranim unutar bloka, čime je dovedena u pitanje nadležnost EU po ovom pitanju.
Krajem veljače slovenska nevladina organizacija Institut 8. mart pokrenula je kampanju za sigurne i dostupne pobačaje diljem Europe. Kampanja pod nazivom “Moj glas, moj izbor” želi prikupiti milijun potpisa iz zemalja EU, a okuplja organizacije iz Španjolske, Francuske, Poljske, Finske i Irske.
Organizatori su to pitanje označili važnim prije europskih izbora ove godine iu kontekstu širenja ekstremizma u Europi. Kao i druge zemlje, Slovenija se suočava s povećanom razinom nasilja nad ženama i rodnim stereotipima u mnogim područjima.
Pravo na pobačaj u Europi
Dok je pravo na pobačaj sve ugroženije, europske zemlje imaju pravila koja dopuštaju prijevremeni prekid trudnoće – neka su, međutim, stroža od drugih. Odabir nekoliko zemalja predstavlja te razlike.
Albanija: U Albaniji je pobačaj legaliziran od ranih 1990-ih, a statistike pokazuju značajno smanjenje broja slučajeva. Ali skupine za zagovaranje žena i stručnjaci za javno zdravstvo skreću pozornost na takozvani spolno selektivni pobačaj. Čak i prema najkonzervativnijim procjenama, tisuće djevojčica “nestale” su iz Albanije nakon godina u kojima su selektivnim pobačajima prekidale trudnoće obitelji koje su željele mušku djecu. Unatoč porastu svijesti, čini se da je duboko ukorijenjene vrijednosti teško preokrenuti – a stručnjaci upozoravaju da bi mogle dovesti do društvene neravnoteže.
Bugarska: Pobačaj na zahtjev u Bugarskoj legaliziran je 1956. Godine 1968. vlada je zabranila ženama bez djece pobačaj zbog straha od depopulacije. Tijekom godina uvedena su i druga ograničenja, no nakon pada komunističkog režima ponovno je dopušten pobačaj na zahtjev u prvom tromjesečju trudnoće. Trenutno se žena može odlučiti na pobačaj do kraja 12. tjedna trudnoće.
Češka Republika: Češka ima zakon koji dopušta pobačaj od 1957. Tako žena može zatražiti pobačaj do 12. tjedna trudnoće, a ako se otkriju genetski nedostaci u plodu, može se odlučiti na pobačaj do 24. tjedna trudnoće. trudnoća. Prijedlozi nekih saborskih zastupnika da se pobačaj ograniči nisu bili uspješni. Ogromna većina Čeha zalaže se za slobodu odlučivanja o pobačaju, pokazuje istraživanje koje je 2023. proveo Centar za ispitivanje javnog mnijenja Češke akademije znanosti (CVVM).
Njemačka: Pobačaj u Njemačkoj nije u potpunosti legaliziran, ali se ne može kazniti u prvih 12 tjedana trudnoće ako se žena prije toga savjetuje. Međutim, socijaldemokrati SPD-a, Zeleni i liberali FDP-a u njemačkoj vladi razmišljaju o brisanju članka 218. Kaznenog zakona, u koji je uključen.
Italija: Zakon o dobrovoljnom prekidu trudnoće iz 1978. izazvao je žestoke kontroverze i bio meta oštrih napada u Italiji. Zakon kaže da je moguće pobačaj u javnoj zdravstvenoj ustanovi tijekom prvih 90 dana trudnoće samo “u posebnim okolnostima kada bi nastavak trudnoće, porod ili majčinstvo predstavljali ozbiljne opasnosti za tjelesno i psihičko zdravlje žene”. žena”. Zakon također dopušta prigovor savjesti od strane liječnika i medicinskih sestara, što otežava pristup pobačaju. Zapravo, Italija ima jednu od najnižih stopa pobačaja na svijetu.
Poljska: Pobačaj je trenutno dopušten u Poljskoj samo ako je trudnoća rezultat silovanja ili incesta ili ako ugrožava zdravlje ili život majke. Novoosnovana vladajuća koalicija u Poljskoj želi poništiti odluku Ustavnog suda iz 2020. kojom je okončan desetljećima dug kompromis o pobačaju na koji su utjecali suci koje je imenovala tada vladajuća stranka Pravda i pravda (PiS), a što je dovelo do gotovo potpune zabrane prekida trudnoće.
Portugal: Portugalski zakon o pobačaju liberaliziran je 10. travnja 2007., dopuštajući pobačaj na zahtjev do 10. tjedna trudnoće. Nedavno je pitanje novog referenduma pokrenuo u predizbornoj kampanji kandidat iz Aliança Democrática (koalicija triju konzervativnih stranaka) za sljedeće zakonodavne izbore koji će se održati 10. ožujka, ali tu temu nitko nije uključio političke stranke ili koalicije koje se natječu za parlament.
Rumunjska: U Rumunjskoj je abortus na zahtjev reguliran zakonom (Kazneni zakon) i može se zatražiti do 14. tjedna trudnoće. Nakon tog roka liječnička radnja se kažnjava zatvorskom ili novčanom kaznom i zabranom određenih prava, uz neke iznimke. Za nekirurški pobačaj (pilulama), preporuke u medicinskim smjernicama, zajedno s onima u farmaceutskim uputama, predviđaju ograničenje od 9 tjedana. Nakon više od 9 tjedana trudnoće ovu metodu liječnici više ne koriste.
Slovenija: Slovenija je jedna od rijetkih država koja ima ustavno pravo koje štiti slobodu roditelja da odlučuju o rođenju svoje djece. Dakle, pobačaj je u Sloveniji legalan i dopušten, a broj pobačaja je vrlo nizak. Međutim, pitanje pobačaja često se postavlja u političkim i civilnim raspravama, posebice u kontekstu percipirane konsolidacije konzervativnijih stavova i inicijativa o ovom pitanju.
Španjolska: U Španjolskoj je dobrovoljni prekid trudnoće od 2010. reguliran zakonom donesenim za vrijeme socijalističke vlade Joséa Luisa Rodrígueza Zapatera. Zakon je 2023. odobrio Ustavni sud, koji je potvrdio pravo žena da odlučuju “autonomno i bez prisile” hoće li nastaviti trudnoću ili ne, kao provedivo od strane javne uprave. Omogućuje dobrovoljni prekid trudnoće u prvih 14 tjedana trudnoće. Zakon također poznaje mogućnost prekida trudnoće do 22. tjedna ako postoji “ozbiljan rizik” od fetalnih patologija ili kada je život majke u opasnosti.
Švedska: U Švedskoj vlada trenutno razmatra kako modernizirati zakon o pobačaju iz 1975. kako bi olakšala ženama koje žele sigurno pobaciti kod kuće. Većina postupaka pobačaja već se započinje samo u klinikama ili bolnicama, gdje se pacijentima daju lijekovi, a zatim se dovršavaju kod kuće. Pobačaj je legalan u Švedskoj od 1938. godine, a sadašnji zakoni dopuštaju prekid trudnoće do 18. tjedna.
