Obično se tuga doživljava kao negativna emocija. Međutim, u umjetničkom kontekstu, tuga se obično smatra ugodnom, što je iznenađujući fenomen poznat kao paradoks užitka u slušanju tužne glazbe. Istraživanja pokazuju da je dobrobit koju ljudi osjećaju kada slušaju tužnu glazbu rezultat nekoliko čimbenika, uključujući nostalgiju, empatiju i osjećaj opuštenosti.
Osjećaj tuge dok slušate glazbu može biti ugodan i može pojačati zadovoljstvo slušanja glazbe, kažu istraživačiFotografija: © Sabphoto | Dreamstime.com
Nova studija koji je uključio 50 studenata glazbe pokazao je da postoji izravna veza između tuge i zadovoljstva, nakon što je 82% sudionika reklo da se pjesme koje su slušali više ne osjećaju tako dobro nakon uklanjanja tužne komponente.
“Rezultati studije pokazuju da tuga koju osjećamo dok slušamo glazbu može biti ugodna i može čak pojačati zadovoljstvo slušanja glazbe. A jedno bi objašnjenje bilo da nam doživljavanje širokog spektra emocija u relativno sigurnom okruženju može pomoći da naučimo bolje upravljati iskustvima u stvarnom svijetu,” objasnio je autor studije, prof. Emery Schubert, iz Laboratorija za empirijsku muzikologiju u Školi Umjetnost i mediji, UNSW Arts, Design & Architecture, u Sydneyu, Australija.
Ali postoje i drugi čimbenici koji mogu pridonijeti emocionalnom paradoksu glazbe.
1. Opuštanje
Tužne pjesme često karakterizira sporiji tempo i niža visina u usporedbi s drugim glazbenim žanrovima. Ove značajke zvuka mogu pomoći u snižavanju krvnog tlaka i otkucaja srca, opuštanju mišića i snižavanju razine kortizola u tijelu.
U studiji objavljenoj u lipnju 2020. u časopisu uzbuđen, istraživači su istraživali glazbene preferencije ljudi kojima je prethodno dijagnosticirana depresija. Otkrili su da su sudionici većinom preferirali tužnu glazbu u odnosu na veselije komade jer su je smatrali opuštajućom. Istraživači su zaključili da su manje vesele pjesme utješne za osobe s depresijom jer bolje odgovaraju njihovoj razini energije.
Također, o sažetak podataka objavljen u studenom 2017, u Cochraneu je pregledao informacije iz devet prethodnih studija uključujući više od 400 osoba s depresijom. Rezultati su otkrili da integracija glazbene terapije u liječenje depresije (zajedno s drugim intervencijama kao što su lijekovi i savjetovanje) pomaže u upravljanju depresivnim simptomima i poboljšava individualnu izvedbu u područjima kao što su dnevne aktivnosti, međuljudski odnosi i radne odgovornosti.
2. Nostalgija
Tužna glazba snažan je okidač nostalgičnih sjećanja na prošla vremena. Prisjećanje na značajne trenutke i iskustva može imati dubok učinak na raspoloženje, pružajući osjećaj topline i ispunjenja. Također, razmišljanje o prošlosti osnažuje ideju kontinuiteta vlastitog identiteta, popravljajući raspoloženje.
Studijesu pokazali da nam nostalgija pomaže otkriti dublje značenje života kroz društvene veze i kontinuitet sebe. Psihološke prednosti nostalgije proizlaze iz njezine sposobnosti da nas poveže, kako s onima oko nas, tako i s našim vlastitim bićem.
„Možemo reći da je nostalgija svojevrsno bogatstvo koje nosimo u sebi. Nakupili smo pozitivna prošla iskustva koja jačaju naše samopouzdanje i samopoštovanje”, rekao je za Washington Post Verbon Cheung, socijalni psiholog sa Sveučilišta Winchester.
Moguće je da u vremenima tranzicije ili kad se suočavamo s izazovima intenzivnije osjećamo nostalgiju, jer ona može pomoći u ravnoteži i reguliranju emocija.
Zaključno, nostalgija može biti koristan alat za suočavanje sa životnim neizvjesnostima. Misli o sretnijim vremenima ne samo da pružaju utjehu u sadašnjosti, već i nadahnjuju i motiviraju za budućnost.
Nostalgija aktivira iste moždane mehanizme koji nam omogućuju povratak u prošlost i projektiranje u budućnost. Studije slikanja Istraživanje mozga pokazuje da nostalgija aktivira regije mozga uključene u samorefleksiju, autobiografsko pamćenje, regulaciju emocija i nagrađivanje. Povećana aktivnost uočena je u hipokampusu, području mozga ključnom za pamćenje prošlosti i projiciranje budućnosti.
3. Osjećaj povezanosti
Nova studija sugerira da slušanje tužne glazbe može pozitivno utjecati na raspoloženje osobe izazivanjem osjećaja povezanosti.
Istraživači pretpostavljaju da ljudi preferiraju ovaj oblik izražavanja iz istih razloga zbog kojih cijene iskrene razgovore – stvaranje snažne emocionalne veze.
Na primjer, kada netko s vama podijeli bolno iskustvo, kao što je prekid veze, možete se osjećati tužno zbog boli i usamljenosti koju ta osoba osjeća. Međutim, kako razgovor napreduje, možete osjetiti da interakcija postaje smislena i da se osjećate povezani na poseban način s osobom.
Studije pokazuju da slušanje tužne glazbe stvara osjećaj “emocionalnog zajedništva”, gdje dijelimo osjećaje tuge s izvođačem ili skladateljem. Ovo iskustvo može djelovati kao oblik virtualnog kontakta, pomažući slušatelju da se osjeća prihvaćeno, shvaćeno i manje usamljeno .
Slušanje tužne glazbe također nam omogućuje da se povežemo s vlastitim emocijama i razmislimo o svojim iskustvima, što pomaže u reguliranju našeg raspoloženja.
4. Prolaktin
S biološke perspektive, tužna glazba povezana je s prolaktinom, hormonom koji je prvenstveno poznat po svojoj ulozi u proizvodnji mlijeka, ali koji također može utjecati na emocionalno i psihičko stanje. Neki studirao sugerirali su da visoke razine prolaktina mogu biti povezane s općim osjećajem opuštenosti i smirenosti, budući da ovaj hormon može utjecati na otpuštanje drugih moždanih kemikalija, poput dopamina i serotonina, koji su uključeni u regulaciju raspoloženja i emocija.
Prolaktin također može igrati ulogu u tome kako doživljavamo stres i upravljamo njime. Tamo su neke DOKAZ da povišene razine prolaktina mogu biti uključene u smanjenje reakcije na stres i ublažavanje boli.
Učinak tužne glazbe na tijelo je fascinantan jer uspijeva izazvati kompenzacijski fiziološki odgovor stimulirajući otpuštanje prolaktina u mozgu. U nedostatku traumatičnog događaja, ovo oslobađanje prolaktina uzrokuje da tijelo doživi ugodan osjećaj sličan onom od opijata, bez drugog specifičnog odredišta za te tvari. Stoga prolaktin koji se oslobađa slušanjem tužne glazbe može pomoći izazvati osjećaj smirenosti.
5. Empatija
Više istraga su pokazali da ljudi koji se najbolje osjećaju slušajući tužnu glazbu imaju određene karakteristike u smislu empatije. Imaju veliku sposobnost razmišljanja o tome kako se drugi osjećaju i zamišljanja različitih scenarija, a njihova osobna razina nelagode zbog negativnih emocija drugih je smanjena.
U suštini, ti se ljudi osjećaju dobro kada slušaju tužnu glazbu jer mogu osjetiti i razumjeti emocije drugih ljudi, a to ih čini povezanima. Također ne dopuštaju da ih obuzme tuga onih oko njih. Ovaj model empatije može biti relevantan u drugim situacijama, ne samo u tužnoj glazbi, objašnjavajući zašto ljude privlače tragični prikazi ili portreti.
Izvor fotografije: Dreamstime.com
