“Kriza na Crvenom moru jedan je od velikih šokova koji su utjecali na lučki sustav općenito, a posebno na onaj u Venetu”. Izjavio je to u intervjuu za Adnkronos predsjednik Uprave lučkog sustava sjevernog Jadrana Fulvio Lino Di Blasio osvrćući se na reperkusije krize na Crvenom moru. Kriza, ona povezana s napadima Hutija, koja dolazi nakon što je kontejnerski brod ‘Ever Given’ blokirao pomorski prolaz u Sueskom kanalu u ožujku 2021. Za Veneciju je kriza na Crvenom moru, objašnjava Di Blasio, “imala važan utjecaj u smislu kašnjenja. Brodovi, posebno oni koji su prevozili kontejnere, koji nisu imali mogućnost tranzita kroz Sueski kanal, imali su kašnjenje u prosjeku 14 dana u usporedbi s uobičajenim tranzitom. To nije dovelo do smanjenja za Veneciju, već do usporavanja. Pad je bio značajan, za kontejnere, iznosio je oko 35% u siječnju. Situacija je bila bolja u veljači nego prethodne godine. Nije To nije bio tako jak utjecaj na rasuti teret u ovom trenutku.”
Luke mediteranskog bazena, pojašnjava predsjednik Uprave lučkih sustava sjevernog Jadrana, “ugrožene su utoliko što postoji vrlo snažan utjecaj na gospodarskoj razini koji ima i reperkusije na krajnjeg potrošača. u velikom porastu, vozarine i najmovi kontejnera gotovo su se učetverostručili; postoje troškovi osiguranja koji su pretjerano narasli i to dovodi do mogućih neugodnosti u daljnjem tranzitu Mediteranom za opsluživanje europskog tržišta. To je rizik.” Talijanska vlada, napominje Di Blasio, “sastavlja sjajan tim koji će moći pratiti naše brodove unutar Sueza, ali pitanje konkurentnosti sigurno je ono što nas najviše muči”.
Za Di Blasia, s krizom na Crvenom moru postoji rizik da će se brodari oslanjati na sjevernoeuropske luke za opsluživanje europskog tržišta: “Da, to je rizik”, objašnjava predsjednik Uprave morskih luka Sjeverni Jadran. No, primjećuje on, “također postoji srednji rizik da će luke na ulazu imati prednost, kao što je Algeciras, Gibraltar. Dakle, čak i da to nije potpuni skok u mediteranskom bazenu, naše velike mediteranske luke kao što je Gioia Tauro ili Genova jer bi mogli ranije stati i stoga služiti Italiji s ovim manjim brodovima i s ovim feeder aktivnostima.”
Od krize na Crvenom moru do sukoba u Ukrajini. Što se tiče ratnog utjecaja, Di Blasio naglašava: “Venecija je mnogo propatila. Venecija je dugo bila jedan od glavnih sugovornika s ukrajinskim lukama. Luka Mariupolj bila je luka iz koje smo uglavnom uvozili čelični materijal. Moram reći da Došlo je do oporavka, međutim bilježimo padove, ali ne velike i to ne samo zbog otežane ponude nego jer je paralelno došlo i do kontrakcije potražnje”.
U nekim slučajevima, napominje predsjednik Uprave lučkog sustava sjevernog Jadrana, “usporavanje njemačkog tržišta dovelo je do usporavanja ponude čeličnog materijala, posebno u zadnjih 5-6 mjeseci”. Što se tiče Ukrajine, dodaje, “na prvoj smo liniji s Vladom jer zajedno s Verona interportom i lukom Trst surađujemo s Vladom u važnoj akciji koja ide i s ciljem da budemo partnerska logistika, luka, intermodalna za obnovu ali i za projekt izgradnje interporta, uključujući i željeznički, te stoga sudjelujemo u radovima koje koordinira RFI za značajnu talijansku prisutnost na granici s Ukrajinom”.
Luke Venecija i Chioggia imaju ključni položaj, budući da su na jednoj od osi transeuropskih prometnih mreža. „Sa stajališta europskog planiranja, luke Venecija i Chioggia nalaze se duž jadransko-baltičkog koridora i duž mediteranskog koridora, koridora koji je u nedavnom nacrtu revizije Ten-T imao značajno produljenje, južno do Ancone i Bari i na istok, prema Ukrajini. To znači da će svi resursi zajednice koji će se planirati u nadolazećim godinama – naglašava Di Blasio – također biti usmjereni na preusmjeravanje naših napora na ponovno infrastrukturno povezivanje s Ukrajinom i Venecijom na desnoj strani direktive. Vjerujem da smo, što se planiranja tiče, sigurno jedna od luka koja će moći dati svoj najveći doprinos među raznim talijanskim lukama.”
Uprava lučkog sustava sjevernog Jadrana teži većoj učinkovitosti zahvaljujući razvoju intermodalnosti. “U Veneciji – napominje Di Blasio – dali smo prijedlog, učinili smo to zajedno s potpredsjednicom regije Veneto i vijećnicom za infrastrukturu i promet, Elisom De Berti. Prije godinu i pol dana potpisali smo sporazum za infrastrukturu Veneto i uspjeli smo po prvi put spojiti luke Venecije Chioggia, sve interportove i sve zračne luke.Cilj je bio upravo biti prisutan na nacionalnom i međunarodnom tržištu prigodom sajmova kao infrastruktura Veneta, a s druge strane, surađivati i surađivati na nizu horizontalnih prioriteta koji se tiču velikih izazova koje svako logističko i lučko središte ima pred sobom: govorim o energiji, govorim o održivosti okoliša, digitalizaciji i zaštita od cyber napada”.
Što se tiče zapošljavanja, objašnjava predsjednik Uprave lučkih sustava sjevernog Jadrana, “luka Venecija ima i nastavlja imati ulogu koja postaje posebno ključna. U ovoj fazi Venecija je u središtu čitavog niza drugih razmišljanja o mogućnosti i mogućnosti ponuditi alternativu monokulturi povezanoj s turističkim uslugama.Luka, u ovoj novoj verziji luke koja je vrlo orijentirana na uvođenje ekološke održivosti u svoju normalnu deklinaciju javnih radova, prava je alternativa jer u našoj luci postoje aktivnosti energetske prirode i stoga funkcija luke već neko vrijeme više nije bila razmjena dobara, ali postoje ove daljnje razine koje osiguravaju da je naša luka, energetski te industrijski i logistički centar mjesto gdje možemo uspostaviti sjajne veze s cijelim svijetom obuke. Imamo Visoki tehnički institut (ITS), logistički centar za obuku, i uvijek želimo stvoriti snažnu vezu između prilika koje dolaze s teritorija”.
„Vještine koje luke općenito, a posebno mi danas trebamo više nisu samo vještine vezane uz rukovanje robom, već – ističe Di Blasio – potrebne su nam inženjerske, ekološke, digitalne, mehaničke vještine i cijeli opskrbni lanac koji pokušavamo hraniti suradnjom sa sveučilištem, a posebno onima koji su prisutni u Veneciji: Sveučilište Ca’ Foscari i Iuav. Oni su ti koji omogućuju našu najveću sposobnost da budemo i prilika za one koji žele raditi i ostati na ovom području.
Luke u laguni umetnute su u umjetnički i ekološki urbani kontekst koji je svojstven nacionalnom kontekstu, ali također ostaje središnji u razvoju teritorija na gospodarskoj razini. „Biti luka u Veneciji i Chioggi – naglašava Di Blasio – ima dodatnu razinu poteškoća, prvenstveno zato što se nalazimo unutar lagune s ekološkog gledišta, postoji niz zakona koji nadalje reguliraju naš rad na način s poštovanjem u usporedbi s morfologijom slanih močvara koje se nalaze unutar lagune, a s druge strane postoji cijeli aspekt boravka unutar mjesta koje ima nezamislivo povijesno umjetničko arhitektonsko naslijeđe.Posao koji radimo uz sav dio vezan uz krstarenja nakon što je institucija povjerenika koju predstavljam premještena u područja daleko od nacionalnih spomenika koji su vodeni putovi koji omogućuju pristup gradu Veneciji s povijesne strane”.
Na primjer, dodaje Di Blasio, “sada radimo na većoj međusobnoj povezanosti između luke i grada. Pokrenuli smo vrlo važan projekt pod nazivom Riva Venecije i Chioggie, tehničko-ekonomsku studiju izvedivosti koja redizajnira granične dijelove između luka i grad prije svega s ambicijom stvaranja mješavine funkcija koje su strože povezane s lukom, ali su također povezane s mogućnošću unapređenja vještina, stvaranjem prostora za mlade ljude, za lokalne zajednice, kako bi se poboljšala dostupnost i stoga stvorila lučki gradovi pogodniji za život”.
