u 2023., učinci klimatskih promjena nastavili su se odvijati diljem Europe, s milijunima ljudi pogođenih ekstremnim vremenskim prilikama, čime je razvoj mjera za ublažavanje i prilagodbu prioritet. To proizlazi iz izvješća o stanju klime u Europi 2023. (ESOTC 2023) Službe za klimatske promjene Copernicus (C3S) i Svjetske meteorološke organizacije (WMO).
Toplina
2023. bila je najtoplija ili druga najtoplija godina zabilježena, ovisno o skupu podataka. Temperature u Europi bile su iznad prosjeka 11 mjeseci u godini, uključujući najtopliji rujan zabilježen. U 2023. zabilježen je rekordan broj dana ‘ekstremnog toplinskog stresa’, s trendom porasta broja dana ‘jakog toplinskog stresa’ diljem Europe. Smrtnost povezana s vrućinom – čitamo u izvješću – porasla je za otprilike 30% u posljednjih 20 godina i procjenjuje se da je smrtnost uzrokovana vrućinom porasla u 94% promatranih europskih regija. Europa je kontinent koji se najbrže zagrijava, s temperaturama koje rastu oko dvostruko više od globalnog prosjeka. Sve tri najtoplije godine zabilježene u Europi dogodile su se od 2020., a deset najtoplijih od 2007.
Uz izazove koje toplinski valovi predstavljaju za zdravlje, postoje i drugi ekstremni vremenski događaji koji su imali ozbiljan utjecaj na ljude u Europi u 2023. godini – stoji u izvješću – Prema preliminarnim procjenama za 2023. iz Međunarodne baze podataka o katastrofama (Em -Dat ), prošle godine u Europi su 63 osobe izgubile život zbog oluja, 44 zbog poplava i 44 zbog požara. Ekonomski gubici povezani s vremenom i klimom u 2023. procjenjuju se na više od 13,4 milijarde eura.
Za Celeste Saulo, glavnu tajnicu Svjetske meteorološke organizacije, “klimatska kriza je najveći izazov naše generacije. Cijena klimatskih mjera može se činiti visokom, ali cijena nedjelovanja puno je veća. Kao što ovo izvješće pokazuje, moramo iskoristiti znanost za pružanje rješenja za dobrobit društva.”
More
Tijekom cijele godine prosječna temperatura površine mora diljem Europe bila je najviša ikad zabilježena. U lipnju je Atlantski ocean zapadno od Irske i oko Ujedinjenog Kraljevstva pogodio morski toplinski val klasificiran kao ‘ekstremni’, au nekim područjima ‘izvan ekstremnog’, s temperaturom površine mora do 5 °C iznad prosjeka.
Hidrološke varijable
Tijekom 2023. Europa kao cjelina zabilježila je oko 7% više oborina od prosjeka. U 2023. trećina europske riječne mreže zabilježila je riječne tokove iznad praga ‘velike’ poplave, a 16 % premašilo je prag ‘jake’ poplave. U slivovima glavnih rijeka, uključujući Loire, Rajnu i Dunav, zabilježeni su rekordni ili skoro rekordni protoki, zbog niza oluja između listopada i prosinca. Prema preliminarnim procjenama iz Međunarodne baze podataka o katastrofama (Em-Dat), poplave 2023. pogodile su oko 1,6 milijuna ljudi u Europi i prouzročile oko 81% godišnjih ekonomskih gubitaka zbog klimatskih utjecaja na kontinentu.
Ljeto 2023
Ljeto 2023. nije bilo najtoplije zabilježeno, ali ponekad je bilo ekstremnih uvjeta. Bilo je razlika u temperaturi i oborinama diljem kontinenta i od mjeseca do mjeseca. ‘Produženo ljeto’ (od lipnja do rujna) obilježeno je toplinskim valovima, požarima, sušama i poplavama.
požari
Veći dio 2023. opasnost od požara za cijelu Europu bila je iznad prosjeka. Velikih požara bilo je u Portugalu, Španjolskoj, Italiji, a posebno u Grčkoj, u kojoj je izgorio najveći požar ikada zabilježen u EU, oko 96.000 ha. Sveukupno, u sezoni požara zabilježeno je četvrto najveće opožareno područje ikada zabilježeno u EU s ukupno oko 500.000 hektara.
“U 2023. Europa je svjedočila najvećem šumskom požaru dosad, jednoj od najkišovitijih godina, jakim morskim toplinskim valovima i razornim poplavama. Temperature nastavljaju rasti, čineći naše podatke sve kritičnijima za pripremu za utjecaje klimatskih promjena,” kaže Carlo Buontempo, direktor Copernicus Climate Change Service (C3S).
Alpe
U 2023. veći dio Europe doživio je manji broj snježnih dana od prosjeka, osobito u srednjoj Europi i Alpama tijekom zime i proljeća. Alpe su doživjele izniman gubitak leda s ledenjaka, povezan s nižim od prosjeka zimskog nakupljanja snijega i jakim ljetnim topljenjem zbog toplinskih valova. U razdoblju od 2022. do 2023. ledenjaci Alpa izgubili su oko 10% svog zaostalog volumena.
