Ciolacu optužuje proizvođače za maskiranu skupoću smanjenjem utega, fenomen koji je prošle godine pokazao Libertatea. Koju radnju želi poduzeti

Ciolacu se želi boriti protiv “smanjene inflacije”

Ova praksa, smanjenja težine i zadržavanja iste cijene, naziva se “shrinkflation”.

Premijer je zatražio intervenciju nadležnih i zatražio da se izradi uredba kojom se proizvođači obvezuju na ambalaži vidljivo istaknuti da su smanjili gramažu.

“Počinjem s temom koja je, nažalost, sve prisutnija u europskim zemljama, a čini se da je stigla i do nas: činjenica da su neki trgovci smanjili gramažu proizvoda, ali su zadržali visoke cijene. Smatram da je to jedan oblik obmane potrošača”, rekao je premijer otvarajući sjednicu Vlade.

Označavanje na polici

Marcel Ciolacu želi preuzeti regulaciju od Francuske.

“Molim sve kontrolne organe u Rumunjskoj da hitno interveniraju! A paralelno s tim pripremimo propis, po francuskom uzoru: proizvođači moraju biti obvezni da na pakiranju vidljivo naznače da su smanjili težinu, ako je cijena proizvoda ostala nepromijenjena. I, očito, oštre sankcije za nepoštivanje ove obveze”, dodao je dužnosnik.

Rumunjska, najveća inflacija u EU

Premijerov zahtjev dolazi u kontekstu u kojem Rumunjska ima najveću inflaciju u Europskoj uniji, s rastom cijena od 6,7 posto, prema podacima Eurostata.

Godišnja stopa inflacije u EU smanjena je u ožujku na 2,6%, s razine od 2,8% u veljači i razine od 3,1% u siječnju.

Zemlje s najnižom godišnjom stopom inflacije bile su Litva (0,4 posto), Finska (0,6 posto) i Danska (0,8 posto).

Koji proizvodi su “ušli u vodu”

Libertatea je tijekom istrage prošle godine pokazala kako .

Među tada iznesenim primjerima bilo je smanjenje pakiranja sira Napolact s 250 na 240 grama, smanjenje boce Coca Cole s 1,5 na 1,25 litara i 1 litre na 0,75 litara ili smanjenje težine u Napolitancu Joeu iz 180 do 160 grama.

Fenomen smanjenja tjelesne težine na Zapadu se naziva “shrinkflation”.

Potrošači ne shvaćaju skriveno povećanje cijene osim ako ne znaju prethodnu težinu proizvoda.

Nacionalno tijelo za zaštitu potrošača (ANPC) tvrdilo je u to vrijeme da proizvođači i trgovci na malo ne krše zakon sve dok su zahtjevi za označavanje ispunjeni i stvarna težina je označena na pakiranju.

Libertatea je također pitala velike trgovce u Rumunjskoj i velike proizvođače hrane smatraju li to “obmanom” potrošača.

Globalni skandal između trgovaca i proizvođača

Njemački lanac Kaufland tada je odgovorio da, ako proizvođači smisle smanjenje težine, onda i tvrtka traži proporcionalno smanjenje cijene.

U Francuskoj je lanac Carrefour u rujnu prošle godine počeo označavati proizvode kojima su proizvođači smanjili težinu, no u podružnici u Rumunjskoj napomenuli su da ta odluka nije predviđena i za našu zemlju.

Carrefour grupa je u to vrijeme bila u komercijalnom sukobu s velikim svjetskim proizvođačima poput Pepsija i Nestlea. Kasnije je francuska grupa Intermarche htjela brendirati Unileverov sladoled Magnum s etiketama na kojima je pisalo “Magnum je značio veliko”, prema .

U isto vrijeme, njemački lanac supermarketa Edeka – najveći u zemlji – uklonio je proizvode Procter & Gamblea zbog spora oko cijena.

Libertatea je u to vrijeme pitala velike međunarodne konglomerate na području prehrane, odnosno Nestle, Unilever, Pepsi i Coca-Colu, koji su uzroci smanjenja tjelesne težine, no nitko od njih nije odgovorio.

Skandal privatne robne marke

Istodobno, ove je godine izbio još jedan spor između brojnih proizvođača hrane i trgovaca na malo prisutnih u Rumunjskoj.

Naime, proizvođači su trgovce optužili za nelojalnu konkurenciju, jer svoje robne marke stavljaju na prodaju s proizvodima sličnim markiranim.

Obično su jeftiniji jer trgovci kontroliraju cijeli proizvodni proces i nema posrednika niti troškova marketinga.

Ministar poljoprivrede najavio je u veljači da će zabraniti vlastite robne marke trgovaca.

pokazao je da bi to dovelo do ukidanja jeftinih proizvoda i učinilo da Rumunji više nemaju pristup najprikladnijim proizvodima, od hrane do odjeće i elektronike.

U Rumunjskoj su vlastite robne marke prošle godine imale udio od 25 posto u trgovini, što je manje od prosjeka Zapada koji iznosi 38,1 posto.

Profiteri poskupljenja

11 najvećih trgovaca u Rumunjskoj zabilježilo je 43% veću dobit u 2022., posljednjoj za koju su podaci dostupni, do 3,15 milijardi leja.

Prodaja je također porasla te godine za 19%, na 96,4 milijarde leja.

Ali nisu samo trgovci zabilježili dobitke: Nestle Rumunjska je pak zabilježila poslovanje od 1,22 milijarde leja u 2022. i neto dobit od 91,4 milijuna leja. Usporedbe radi, 2021. godine poslovanje je iznosilo 1,1 milijardu, a dobit 74,6 milijuna leja, navodi se u izvješćima Ministarstva financija.

Rating
( No ratings yet )
Loading...
VRT