Za elektroprivredne tvrtke prihodi od reguliranog takozvanog poreza na dobit sve su mršaviji.
Na zahtjev Vlade, krajem 2022. godine, Ministarstvo financija (MF) brzo je pripremilo Nacrt zakona o dodatnom porezu na dobit za proizvođače električne energije.
Porezom je država velikim proizvođačima električne energije trebala naplatiti dio viška prihoda koji su ostvarili od struje koja je, kao nezasluženo, poskupjela nakon agresorskog rata na Rusiju. Porezom su se mogle nadoknaditi subvencije koje su isplaćene korisnicima električne energije pogođenima visokom cijenom električne energije.
Pojeftinjenje električne energije i konačni način provedbe poreza dovode do toga da se porez na kraju gotovo uopće ne ubere. Još u prosincu 2022 činilo se kao da je povrat mogao biti znatan. VM u nacrtu zakona procjenjuje da bi povrat mogao biti čak 0,5-1,3 milijarde eura ako bi cijena električne energije ostala visoka.
Nacrt zakona je značajno izmijenjen nakon kruga mišljenja.
Porez najveći potencijalni platiši su najveći proizvođači električne energije, koji još uvijek imaju mnogo hidroenergije kojoj pogoduju skupe cijene električne energije. Te tvrtke su Fortum, Šumsko poduzeće UPM i Helen iz grada Helsinkija.
Nema zbirnih podataka o visini poreza, ali prema izvješću HS-a konačni rezultat je sljedeći:
Prema godišnjem izvješću tvrtke, akumulirano je milijun eura za isplatu UPM-u. Helen je rečeno da je tvrtka platila dodatni porez na dobit od 3,5 milijuna eura.
U Fortumovom izvješću o zaradi za treće tromjesečje 2023. postoji informacija da tvrtka uopće ne očekuje plaćanje dodatnog poreza na dobit.
“Prema procjeni Fortuma, privremeni porez na dobit u elektroenergetskom sektoru neće imati utjecaja na oporezivanje tvrtke u 2023. godini”, piše tvrtka.
Vlast cijena je iznimno visoko porasla 2022. godine, kada je u srednjoj Europi vladala nestašica prirodnog plina. Najvećim proizvođačima električne energije, posebice Fortumu, koji posjeduje mnogo hidroelektrana, te šumarskoj tvrtki UPM dobro su došle visoke cijene u rezultatima.
Porez se nije mogao retroaktivno usklađivati za tvrtke za 2022. godinu, pa je odlučeno da se naplati iz eventualnog viška dobiti rezultata 2023. godine. No, odmah nakon Božića cijene električne energije počele su naglo padati.
Zahvaljujući Lauhinoj zimi struja je početkom 2023. godine bila znatno jeftinija nego, primjerice, prošle zime. Kako je cijena električne energije padala, tako su se smanjivali i potencijalni porezni prihodi.
Ministarstvo financija savjetnik uprave poreznog odjela Jari Salokoski prikupljeni podaci o poreznim prihodima bit će dostupni tek na jesen.
“Tvrtke podnose porezne prijave u travnju, a oporezivanje im se završava na jesen”, kaže.
Svrha je poreza oporezovati 30 posto dobiti tvrtke od poslovanja s električnom energijom u mjeri u kojoj ona premašuje godišnji povrat od 10 posto na prilagođeni kapital poslovanja s električnom energijom.
U izvornom nacrtu zakona uvjeti su bili stroži. Prag prinosa povećan je s pet na deset posto nakon kruga mišljenja. Promijenjen je i način obračuna dohotka.
U načelu, porez se odnosio i na fosilna goriva, ali njime nije obuhvaćena praktički nijedna tvrtka u Finskoj. Zakoni iste vrste doneseni su u mnogim zemljama EU.
Također s druge strane, iznos subvencija za električnu energiju od strane države bio je manji od prethodno procijenjenog. Kela je plaćala subvencije za električnu energiju kućanstvima koja zbog niskih godišnjih prihoda nisu mogla ostvariti punu poreznu olakšicu za električnu energiju.
Do kraja siječnja ove godine Kela je isplatila samo 620.000 eura potpore. Prijavni rok završio je krajem prošle godine.
Potrošačima je država pomogla i olakšicom u oporezivanju električne energije te privremenim smanjenjem poreza na dodanu vrijednost koji se plaća na električnu energiju. Konačan trošak odbitka električne energije bit će poznat kada se zaokruže podaci o prošlogodišnjem oporezivanju.
