u Nizozemskoj tvrtka poluvodičke industrije ASML nagovijestila je u siječnju da bi se mogla povući iz zemlje zbog pooštravanja useljeničke politike.
ASML je vodeći svjetski proizvođač opreme za litografiju i jedna od najvrjednijih europskih tehnoloških tvrtki. Uređaji koje proizvodi koriste se u proizvodnji poluvodiča, odnosno čipova.
U siječnju, direktor tvrtke Peter Wennick zauzeo je stav o imigracijskoj politici zemlje nakon što je antiimigracijska Slobodarska stranka PVV ostvarila uvjerljivu pobjedu na parlamentarnim izborima nekoliko mjeseci ranije.
Wennick je istaknuo da ASML uvelike ovisi o stranoj kvalificiranoj radnoj snazi.
“Ograničavanje imigracije radne snage ima velike posljedice jer su nam ti ljudi potrebni za inovacije”, rekao je u siječnju, prema novinskoj agenciji Reuters.
“Ako ne možemo dovesti ove ljude ovamo, otići ćemo negdje gdje možemo rasti.”
ASML nabavlja komponente iz različitih dijelova svijeta, ali sastavlja svoje uređaje u Nizozemskoj. Prema Reutersu, tvrtka ima 23.000 zaposlenih u Nizozemskoj, od kojih su oko 40 posto stranci.
Mogućim povlačenjem tvrtke zabrinulo se i ministarstvo opskrbe koje zasad vodi Nizozemsku, odnosno premijer desnog centra Mark Rutten stara vlast. U srijedu su Rutte i uprava ASML-a održali krizni sastanak nakon kojeg je izvršni direktor Wennick objavio da tvrtka ne napušta Nizozemsku.
Međutim, Wennick je rekao da postoji značajan jaz između zabrinutosti i potreba industrije i stajališta političara i ako ASML ne može rasti u Nizozemskoj, može to učiniti drugdje.
Isto problemi povezani s imigracijom također prijete finskoj industriji poluvodiča, kaže dekan Fakulteta elektrotehnike Sveučilišta Aalto Jussi Ryynänen.
U Finskoj industrija poluvodiča trenutno zapošljava oko 5000 ljudi, ali postoji potreba za kvalificiranim radnicima ocjenjivao čak učetverostručiti do 2032.
Područje je vrlo međunarodno. Iako u Finskoj postoji mnogo znanja, samo finsko znanje nije dovoljno za tvrtke, kaže Ryynänen. Također nije uvijek moguće osposobiti nove stručnjake tempom koji zahtijeva industrija koja se brzo razvija.
„Tehnologija se u ovom području razvija jako brzo. Kada netko negdje u svijetu smisli, na primjer, novu komponentu za poluvodiče, nije nužno moguće odmah pronaći ekspertizu u Finskoj, već stručnjake treba dovesti u tvrtke s drugih mjesta.”
Nedostatak kvalificirane radne snage komplicira ne samo položaj tvrtki, već i privlačenje novih ulaganja u Finsku. Prema Ryynänenu, potrebe tvrtki za proizvodnju čipova koje donose investicijske odluke u Finskoj kreću se od stotina ljudi. Ključno pitanje kada se razmišlja o ulaganjima je upravo postoji li u Finskoj dovoljno znanja.
Zabrinutost je da će vladino planirano pooštravanje useljavanja povezanog s poslom otežati privlačenje stručnjaka u tom području u Finsku. Također može izvesti tvrtke iz zemlje.
“U Finskoj imamo jako dobar know-how, ali vidi se da svi pričaju odakle nam dovoljno znanja. Tvrtke u industriji čipova su globalne i nije im problem mijenjati države ili kontinente. Oni to rade isključivo na temelju stručnjaka.”
“– Svi pričaju odakle nam dovoljno kvalificiranih radnika.
U Finsku važno je zadržati stručnost poluvodiča jednostavno zato što je važnost mikročipova u današnjem društvu ogromna.
“Svugdje gdje ima struje i inteligencije, tu su i mikročipovi”, kaže Ryynänen.
“Pitanje je tko nam to dostavlja i radi. Želimo li biti samo zemlja koja kupuje od drugih ili sudjeluje u industrijskom razvoju i tržištu?”
Tijekom pandemije koronavirusa, globalna nestašica čipova zakočila je, između ostalog, proizvodnju automobila i potrošačke elektronike. Nakon zadnje nestašice čipova, mnogi su ljudi shvatili koliko su mikročipovi ključni za gospodarstvo. U isto vrijeme, poluvodiči su značajan dio politike supersila, budući da su Sjedinjene Države posebno pokušale ograničiti sposobnost Kine da proizvodi ili dobije pristup najnaprednijim mikročipovima.
Djelomično je zadržavanje znanja o čipovima u Finskoj također pitanje sigurnosti opskrbe.
“Neki od finskih donositelja odluka već su shvatili ovo, ali nisu svi”, kaže Ryynänen.
