Vlada dvotjedni štrajkovi koji se protive toj politici i koji su započeli u ponedjeljak blokiraju ne samo luke već i nekoliko tvornica u izvoznom sektoru.
Okmeticov proizvodni pogon već je bio zatvoren u Vantaa’s Piitie prošli tjedan zbog štrajkova. Silicijske pločice koje proizvodi Okmetic možete pronaći u CEO-u Kai Seikun uključujući “gotovo sve” nove automobile i pametne telefone proizvedene u svijetu.
“Imamo kemijske procese koji nikada ne prestaju u normalnim uvjetima”, kaže Seikku u telefonskom intervjuu. Ti se procesi odnose, na primjer, na rast kristala silicija.
Kristali silicija se žičanom pilom režu u silicijske pločice, nakon čega se obrađuju na razne načine i šalju kupcima koji ih koriste, primjerice, kao baze za mikročipove potrebne u mikrofonima pametnih telefona.
Vantaine silicijske pločice također se koriste u mikročipovima filtara za razne senzore i 5g uređaje. Čak su završili i na Marsu, gdje su ih koristili senzori NASA-inog drona.
Okmetic ima stotine kupaca, a gotovo svi su u inozemstvu: oko 40 posto u Aziji, 30 posto u Sjevernoj Americi i 30 posto u Europi, nabraja Seikku.
Zbog kontinuiteta procesa radi se 24 sata dnevno u pet smjena. Zato je Seikuu bilo jasno čim je saznao za štrajk da se proces mora usporiti. Ako nema dovoljno radnika za svaku smjenu, proizvodnja se ne može nastaviti.
Vrijeme opreza bilo je dovoljno za kontrolirani spust.
Seikku br ne žele javno ocjenjivati cijenu dvotjednog štrajka osim navodeći da je to “predznak minus”. Godišnji promet tvrtke je 145 milijuna eura. Dva tjedna od toga bila bi 5,6 milijuna eura preračunato otprilike ravnomjerno.
Okmetic neće izgubiti toliki promet jer se, prema Seikuovim riječima, isporuke planirane za ožujak nastoje što više dogovoriti za travanj i svibanj.
Prema Seikuu, sreća u nesreći je što potražnja za poluvodičima sada nije na vrhuncu. Zato prijenosi zaliha mogu biti vrlo uspješni.
Seikku kaže da su nakon “dvije debele godine”, odnosno 2021. i 2022., stigle “dvije mršave godine”, odnosno 2023. i 2024. Usporedba se posebno odnosi na potražnju za pametnim telefonima i električnim automobilima, koja je u svijetu manja od očekivane tržištu od prošle godine.
Zbog potražnje, Okmetic-ovi kupci imaju prosječne zalihe komponenti koje su im potrebne. U ovoj situaciji bilo je prikladno smanjiti broj znojnih brusnica na čelu izvršnog direktora.
Na primjer, veliki proizvođači automobila također obično imaju alternativne dobavljače za sve dijelove, kako cijela proizvodna linija ne bi stala zbog štrajka u jednoj zemlji ili prirodne katastrofe.
Osim gubitka prometa, Okmetic gubi i dobit tijekom štrajka kada trpi učinkovitost procesa.
“Uvijek postoje jednokratni troškovi, pogotovo kod povećanja. Stvari se događaju u osjetljivim procesima. Potrebni su dani da se postigne dobar Flow,” kaže Seikku.
Zbog štrajka se gomilaju i ušteđevine. Dva tjedna štede većinu troškova za plaću, a struja je samo djelić normalnog iznosa. Osim toga, zastoj se može iskoristiti za radove na održavanju, barem u onoj mjeri u kojoj kvalificirani radnici dolaze na posao unatoč štrajku.
Štetu koju je najteže izračunati je mogući gubitak ugleda u očima kupaca. Seikku je već pokušao objasniti trenutnu situaciju u Finskoj svojim najvećim kupcima. Neki se pitaju što se zapravo događa u Finskoj, koja je nekada bila tako stabilna.
Na telefonu, međutim, čini se da izvršni direktor još uvijek ne spava zbog svoje reputacije.
“Mislim da jedan dulji štrajk neće promijeniti vrlo dobru sliku koju imaju o tvrtki. Vjerojatno možemo upravljati tim (rizikom).”
Kaže možda nešto o globalnoj podjeli rada u tehnološkoj industriji, da tvornica u Vantai nije postala veća slava u Finskoj – Vantaaine silikonske pločice važan su, ali u konačnici malo zapažen dio u lancu bezbrojnih kooperanata i međuproizvoda, na čime na kraju nastaju proizvodi vidljivi potrošačima.
Tvornica zapošljava 600 ljudi, a od početka sljedeće godine planirano je zapošljavanje još 500 ljudi. Proširenje je trenutno u izgradnji.
Kad HS posjeti gradilište u ponedjeljak poslijepodne, čini se da je aneks već na vrhuncu. Vrijednost investicije je 400 milijuna eura.
Ujutro je na vratima tvornice stajala štrajkaška straža, a poslijepodne ih više nema.
Vani se dvoje zaposlenika odmaraju za HS-ove priče. Oni su unatoč štrajku došli na posao i ne žele ih imenovati niti opisivati.
Štrajkaši kažu da su prvog dana štrajka imali dovoljno posla na održavanju i popravcima. Procjenjuju da je tamo oko petina zaposlenih.
Nisu ih ometali štrajkaški redari.
“Došao sam na posao toliko rano da ih još nisam ni vidio”, kaže drugi.
