Nijedan uz pomoć Appleovih uputa, ispitanik nije mogao ograničiti dijeljenje svojih podataka, barem do te mjere da bi bio siguran da se osobni podaci više neće dijeliti, pokazalo je nedavno istraživanje Sveučilišta Aalto.
U istraživanju Odabrano je 15 odraslih osoba koje su koristile Apple uređaje.
Ideja je bila doznati uspijevaju li obični potrošači promijeniti postavke privatnosti Appleovih aplikacija koje praktički gotovo automatski ulaze u upotrebu kada se koristi novi uređaj – bilo da se radi o računalu, tabletu ili mobitelu američke informatičke tvrtke.
Istraživači su promatrali osam osnovnih Appleovih aplikacija: web preglednik Safari, virtualni asistent Siri, Family Sharing, Imessage, Facetime video pozive, karte Location Services, Find My i Touch ID.
Predmet pregleda istraživača bio je sav javno dostupan materijal vezan uz tehničku dokumentaciju informacija vezanih uz privatnost do prakse zaštite podataka i korisničkih uputa.
U istraživanju Utvrđeno je da, primjerice, Siri, virtualni asistent temeljen na prepoznavanju govora, u pozadini prikuplja informacije o korisniku pametnog telefona, neovisno o tome je li korisnik aktivirao Siri ili ne.
“Omogućivanje” ili isključivanje odnosi se samo na to želi li korisnik koristiti Siri glasovnu kontrolu.
S druge strane, mnogi su ispitanici smatrali da je zabrana uključivanja Siri onemogućila korištenje cijele značajke.
Isključivanje Siri kako ne bi prikupljala informacije u pozadini zahtijeva stručnost i poznavanje mogućnosti koje nudi izbornik postavki uređaja.
Isti se fenomen ponavljao u svakoj aplikaciji.
Sudionici nisu dobili niti jednu aplikaciju za prekid dijeljenja podataka.
Doktorski istraživač Amel Bourdoucen kaže da Appleova vlastita dokumentacija nije od pomoći čak ni istraživačima.
Zabrane su raširene na toliko mjesta da ni istraživači ne mogu biti sigurni je li prikupljanje podataka doista zaustavljeno. Sudionici nisu dobili niti jednu aplikaciju za prekid dijeljenja podataka.
“Ne možete otići na Appleova vrata i pitati gdje su moji podaci, kao što je jedan subjekt rekao.”
Također nije bilo sigurno jesu li informacije iz, primjerice, prethodno prikupljenih glasovnih podataka izbrisane i iz Appleovog oblaka ili samo iz vlastite memorije uređaja.
Prema Bourdoucenu, istraživačima također nije bilo jasno koliko bi se postavki na kraju trebalo promijeniti, jer neke od njih Apple nije dokumentirao.
“Cijeli podaci su vrlo dvosmisleni. Istraživači mogu procijeniti koliko postavki treba promijeniti, ali na kraju se pred njima nalazi crna kutija.”
od Bourdoucena voditelj disertacije je profesor informatičke tehnologije na Sveučilištu Aalto, voditelj odjela Janne Lindqvist.
Lindqvist, koji je dosta proučavao sigurnost podataka, kaže da nažalost ne može reći za sebe bi li mogao onemogućiti aplikaciju za prepoznavanje govora Siri. – Nemam toliko vremena na raspolaganju.
Prema Lindqvistu, već istraživanje objavljeno online on dobio dobre recenzije.
Istraživači će svoje rezultate predstaviti sredinom svibnja na CHI konferenciji o stvaranju interakcije čovjeka i stroja.
